LIJEČNICI često ističu da su zdrava prehrana, redovito kretanje i kvalitetan san ključni za dobro zdravlje i dug život. No neke navike koje mnogi smatraju zdravima zapravo mogu imati suprotan učinak. Dr. Mitch Ghen, medicinski direktor laboratorija Access Medical Labs, upozorava na pet čestih pogrešaka koje ljudi rade misleći da čine nešto dobro za svoje tijelo, piše New York Times.

Potpuno izbacivanje ugljikohidrata

Smanjenje unosa ugljikohidrata može pomoći pri mršavljenju i boljoj kontroli šećera u krvi, ali njihovo potpuno izbacivanje nije dobra ideja. "Ugljikohidrati nisu neprijatelj. Oni su glavni izvor energije", kaže Ghen.

Voće, povrće i cjelovite žitarice nisu samo izvor ugljikohidrata nego i vlakana, vitamina i minerala. Ako ih potpuno izbacite iz prehrane, mogli biste ostati bez važnih hranjivih tvari.

"Jedna od najbolje istraženih prehrana je mediteranska. Smatra se jednom od najzdravijih, a pritom uopće ne isključuje ugljikohidrate", ističe liječnik.

Pretjerivanje sa suplementima

Dodaci prehrani posljednjih su godina postali iznimno popularni, ali to ne znači da ih treba uzimati nekontrolirano. "Nemojte misliti da više suplemenata znači i bolje zdravlje", upozorava Ghen.

Objašnjava da neki minerali koriste isti put apsorpcije u organizmu. Primjerice, kalcij, magnezij, cink i željezo mogu međusobno ometati apsorpciju ako se uzimaju zajedno.

Određene kombinacije mogu biti i opasne. Ginko biloba i omega-3 masne kiseline, primjerice, mogu pretjerano razrijediti krv, osobito kod ljudi koji već uzimaju lijekove protiv zgrušavanja.

Zato savjetuje da se suplementi uzimaju isključivo prema stvarnim potrebama organizma i nakon razgovora s liječnikom. Po potrebi treba provjeriti i funkciju jetre i bubrega kako bi se odredilo što organizmu uopće nedostaje.

Dodaci prehrani povezani su s otprilike petinom slučajeva oštećenja jetre uzrokovanih lijekovima, a neki se spojevi mogu nakupljati i u bubrezima. "Ne vjerujte svemu što vam influenceri pokušavaju prodati. Nitko ne poznaje vaše tijelo bolje od vas i vašeg liječnika", poručio je.

Previše vježbanja

Redovita tjelesna aktivnost jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje, ali ni s njom ne treba pretjerivati. "Sportove izdržljivosti često idealiziramo, a rijetko se pitamo jesu li najbolji izbor za dugoročno zdravlje", kaže Ghen.

Prema njegovim riječima, kronično pretjerivanje s treningom može povećati oksidativni stres i upalne procese u organizmu te tako poništiti dio koristi koje donosi tjelovježba.

Istraživanje objavljeno 2025. godine pokazalo je da ultramaratonci mogu imati povećan rizik od raka debelog crijeva. Ako primjećujete da vam pada forma, treba vam sve više vremena za oporavak, osjećate stalni umor, promjene raspoloženja ili ste češće ozlijeđeni i bolesni, moguće je da pretjerujete s treningom.

Jedete samo bjelanjke

Mnogi iz omleta izbacuju žumanjke kako bi unijeli manje kalorija, ali liječnik smatra da to nije najbolji izbor. "Većina hranjivih tvari nalazi se upravo u žumanjku", kaže Ghen.

Bjelanjci jesu izvrstan izvor proteina, ali ako jedete isključivo njih, mogli biste ostati bez kolina te vitamina A, D, E i K. Kolin je posebno važan za zdravlje mozga, pamćenje, raspoloženje, rad mišića i izgradnju staničnih membrana. Njegov manjak može dovesti do problema s jetrom, oštećenja mišića i poteškoća s pamćenjem.

Detoksikacija sokovima

Detoksikacija sokovima već godinama ima svoje poklonike, osobito među ljudima koji žele smršavjeti ili "očistiti organizam". No Ghen smatra da za tim nema potrebe. "Ne podnosim riječ detoks. Vaše tijelo već ima vlastiti sustav za detoksikaciju", rekao je.

Umjesto višednevnog ispijanja sokova, savjetuje uravnoteženu prehranu, dovoljno sna, redovitu tjelesnu aktivnost te brigu o zdravlju jetre i bubrega. Voda pomaže organizmu izbaciti otpadne tvari putem mokraće, vlakna iz voća i povrća održavaju zdravlje crijeva, a tjelovježba potiče cirkulaciju krvi i limfe.

Ni san nije ništa manje važan. Tijekom spavanja aktivira se glimfatički sustav, koji iz mozga uklanja otpadne tvari. Njihovo nakupljanje povezuje se s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.