WELLNESS kultura donijela nam je uranjanje u ledenu vodu, lijepljenje usta trakom i dodatke prehrani skuplje od mjesečne rate za automobil. Najnoviji trend znatno je ugodniji, a sve što zahtijeva jest malo razgibavanja malog prsta.

Što je Pinky Time?

Riječ je o takozvanom Pinky Timeu, koji je započela TikTok kreatorica Daniela Paez-Pumar. Ona i njezini prijatelji svake večeri u 19:45 izvode brzu vježbu prstima: srednji prst i kažiprst su prekriženi, prstenjak i palac se dodiruju, a mali prsti se nekoliko sekundi pomiču gore-dolje.

Pretpostavka je da svakodnevno izvođenje ove vježbe može usporiti kognitivno propadanje, a Paez-Pumar je uz video napisala: "Nitko nije izuzet od 'pinky timea' - održavamo mozak ZDRAVIM".

Što na to kažu liječnici?

Iako tvrdnja nije posve pogrešna, znanstvena pozadina zaslužuje detaljnije pojašnjenje. Licencirana klinička psihologinja dr. Kelly Gonderman izjavila je za Bustle da pokušaj izvođenja novog pokreta na koji tijelo nije naviklo "aktivira motorički korteks, mali mozak i druga područja mozga".

Pinky Time spada u kategoriju zadataka fine motorike koji zahtijevaju koordinaciju između mišića i zglobova, a s godinama postaju teži za izvođenje. "Upravo je ta koordinacija između hemisfera ono što je zaista dobro za mozak", rekla je Gonderman.

Može li vježba poslužiti kao test zdravlja mozga?

Stvari se kompliciraju zbog tvrdnji koje su se pojavile u komentarima, a tiču se dijagnostičke vrijednosti vježbe. Neki korisnici sugeriraju da su poteškoće pri izvođenju pokreta znak za uzbunu kad je riječ o zdravlju mozga, no dr. Gonderman se s time ne slaže.

"Poteškoće s novim motoričkim zadatkom mogu biti odraz mnogočega: dominantne ruke, artritisa, nedostatka vježbe ili trenutne pažnje", objasnila je. Neuspjeh u izvođenju vježbe znači samo da ste novi u tome, a ne nužno da s vašim mozgom nešto nije u redu.

Važnost novih vještina za kognitivno zdravlje

Unatoč tome, temeljna logika iza trenda je ispravna. Izazivanje mozga novim fizičkim vještinama i vježbama koordinacije dugoročno podupire kognitivno zdravlje.

"Deset sekundi micanja prstima dnevno samo po sebi neće spriječiti Alzheimerovu bolest, ali aktivnosti koje mozgu predstavljaju izazov kroz novost i koordinaciju vrijedi redovito provoditi", istaknula je Gonderman. Žongliranje, učenje sviranja instrumenta ili učenje novog jezika funkcioniraju na istom principu - potiču neuroplastičnost i jačaju moždane puteve koji se inače rijetko koriste.

Globalno gledano, demencija je jedan od najbrže rastućih javnozdravstvenih izazova: prema WHO-u, 2021. godine s demencijom je živjelo oko 57 milijuna ljudi diljem svijeta, a svake se godine zabilježi gotovo 10 milijuna novih slučajeva. Više od 60 posto oboljelih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, a taj će udio, prema Alzheimer’s Disease Internationalu, do 2050. narasti na oko 71 posto.

Procjene se razlikuju, ali sve idu u istom smjeru: broj oboljelih mogao bi se do sredine stoljeća gotovo utrostručiti, na približno 139 do 153 milijuna ljudi. Ako je nekoliko sekundi koreografije prstima na TikToku svake večeri dio obrane, zašto ne probati?