ČINI se da Vladimir Putin želi živjeti vječno - a u toj želji nije usamljen. Ruski čelnik nedavno je snimljen kako raspravlja o mogućnosti da se ljudski organi "stalno presađuju, što znači da ljudi mogu postati mlađi, možda čak i besmrtni".

Njegov domaćin na vojnoj paradi u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping, odgovorio je kako neka predviđanja sugeriraju da bi ljudi u ovom stoljeću mogli živjeti i do 150 godina. Nedugo zatim, kineski startup Lonvi Biosciences najavio je razvoj tableta protiv starenja, tvrdeći da će pomoći ljudima da dosegnu upravo tu dob, piše Express.co.uk.

Iako je dugovječnost možda preokupacija svjetskih vođa i milijardera poput biohakera Bryana Johnsona, koji prima transfuzije krvi vlastitog sina, želja za što dužim i zdravijim životom univerzalna je. Unatoč tome što je broj stogodišnjaka u porastu, produljenje životnog vijeka posljednjih je godina usporilo, dijelom zbog loše prehrane i neaktivnosti. Stoga su liječnici podijelili svoje znanstveno utemeljene savjete o tome kako živjeti dulje i kvalitetnije.

Prehrana

Nije iznenađenje da je zdrava i uravnotežena prehrana jedan od temelja dugovječnosti. Hrana je ključni stup životnog stila u takozvanim Plavim zonama - regijama poput Okinawe u Japanu, Sardinije u Italiji i Ikarije u Grčkoj - koje imaju visoku koncentraciju ljudi koji žive iznimno dugo, često i preko 100 godina.

Dr. Debra Marcos kaže da je zajednički faktor u tim zonama prehrana koja podržava zdravlje srca, smanjuje inzulinsku rezistenciju i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine.

"Istraživanja Plavih zona svijeta pokazuju da prehrana igra ključnu ulogu u dugovječnosti. Vjerujem da je to zato što mnoge od tih zajednica slijede prirodno protuupalne dijete bogate biljkama, vlaknima i zdravim mastima. Održavanje težine unutar zdravog raspona snažno je povezano sa smanjenim rizikom od kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka, a sve to može skratiti životni vijek. Jednostavne promjene uključuju dodavanje izvora omega-3 (orasi, losos), ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje je prepuno antioksidansa koji štite krvne žile, te mahunarki - riznice vlakana i biljnih proteina koji stabiliziraju šećer u krvi."

Studija Sveučilišta u Zürichu provedena prošle godine (2025.) otkrila je da dnevna doza omega-3 ulja može usporiti proces starenja. Uzimanje 1 g omega-3 masnih kiselina dnevno usporilo je biološko starenje za čak četiri mjeseca.

Prema Ralphu Montagueu, osnivaču The Longevity Clinic, najdugovječniji ljudi uglavnom se hrane povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima.

"Osobno uzimam dvije žlice organskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja kao kasni jutarnji međuobrok, zajedno s organskim indijskim oraščićima i organskom tamnom čokoladom od 85%. Oni također jedva da jedu prerađenu hranu i obično prestaju jesti kada su 80% siti. To može pomoći u podržavanju metaboličkog zdravlja i spriječiti kronične bolesti."

Vježbanje

Izbjegavanje sjedilačkog načina života ključno je jer smo "stvoreni za kretanje", kaže dr. Suzanne Hackenmiller. "To je jedan od najjednostavnijih i najmoćnijih načina za održavanje ravnoteže tijela i uma. Svaki sustav ima koristi kada se krećemo, od srca i pluća do mišića, kostiju i mozga.

Moderan život olakšava predugo sjedenje, ali redovito kretanje - čak i u malim, čestim količinama - poboljšava cirkulaciju, regulira šećer u krvi, smanjuje upale i poboljšava fokus."

Iako su trčanje, plivanje i biciklizam sjajne opcije, i obično hodanje je odličan početak, dodaje dr. Hackenmiller.

"Hodanje je pristupačan i često podcijenjen oblik kretanja za poboljšanje dugovječnosti. Redovito hodanje podržava zdrav metabolizam, smanjuje rizik od kroničnih bolesti i može dodati više od 10 godina vašem životu. Nevjerojatno je moćno i za mozak - studije pokazuju da može smanjiti rizik od demencije za oko 20%."

Trening snage također postaje važan kako starimo za održavanje mišićne mase i gustoće kostiju, dok vježbe niskog intenziteta poput joge pomažu u održavanju fleksibilnosti i ravnoteže. "U konačnici, dugovječnost nije u jednoj vrsti vježbanja - radi se o dosljednom, raznolikom kretanju koje održava aktivnim i tijelo i um", zaključuje dr. Hackenmiller.

Spavanje

Kvalitetan san daje tijelu i mozgu vrijeme za oporavak i pomlađivanje, podržavajući vitalne funkcije poput pamćenja i regulacije hormona. Prema preporukama, zdravoj odrasloj osobi potrebno je sedam do devet sati sna svake noći.

Dr. William Van Gordon, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu u Derbyju, kaže da postoji "sve veća svijest o važnosti dobrog noćnog sna, uključujući kako loša kvaliteta sna može dovesti do problema s mentalnim zdravljem i smanjene radne produktivnosti".

Analiza provedena prošlog mjeseca (prosinac 2025.) na Sveučilištu Oregon Health & Science otkrila je jasnu korelaciju između sna i očekivanog životnog vijeka, ističući san kao snažniji pokretač dugovječnosti od prehrane, vježbanja, pa čak i usamljenosti. Dr. Andrew McHill, voditelj istraživanja, izjavio je: "Uvijek smo mislili da je san važan, ali ovo istraživanje to zaista naglašava: Ljudi bi se zaista trebali truditi spavati sedam do devet sati ako je ikako moguće."

Svrha i društvena povezanost

Japanski koncept 'ikigai', koji se grubo prevodi kao "razlog postojanja", dosljedno se povezuje s dužim životom. Studija iz 2022. na više od 13.000 ljudi otkrila je da su oni s najnižim osjećajem svrhe imali dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti unutar osam godina od onih s najvišim osjećajem svrhe.

Poznato je da društvena izolacija i usamljenost povećavaju rizik od demencije, srčanih bolesti i depresije. Lowri Dowthwaite-Walsh, psihoterapeutkinja, kaže: "Prijateljstvo je nevjerojatno korisno za naše blagostanje. Dijeljenje misli i osjećaja s bliskim prijateljima može nam pomoći da brinemo o svom mentalnom i fizičkom zdravlju. Uz to, osjećaj da vas cijene i da se brinu o vama ljudi izvan vaše obitelji može podići vaše samopoštovanje."

Snažne društvene veze pružaju zaštitu mentalnom zdravlju i pomažu nam da se nosimo sa životnim izazovima. "Društvena podrška može biti važna zaštita od štetnih učinaka kroničnog stresa. Postoje dokazi koji sugeriraju da su ljudi koji imaju dobre prijatelje, u prosjeku, zdraviji i žive dulje", dodaje Dowthwaite-Walsh.