JUTARNJA zdjelica zobi nije samo obrok koji osigurava sitost do ručka. Kao dio uravnotežene prehrane, zob dugoročno doprinosi zdravlju srca, krvnih žila i metabolizma zahvaljujući svojim topivim vlaknima, piše Health.

Podrška zdravlju srca

Beta-glukan, spoj nalik na gel koji se nalazi u topivim vlaknima, pomaže u snižavanju LDL kolesterola. Riječ je o takozvanom "lošem" kolesterolu, a njegove niže razine smanjuju rizik od srčanih bolesti i drugih kardiovaskularnih stanja.

Ujedno, beta-glukan iz zobi regulira razinu šećera u probavnom sustavu. Jedna studija iz 2018. godine pokazala je da su sudionici zabilježili pad LDL kolesterola nakon što su svakodnevno unosili tri grama zobenih beta-glukana.

Zob sadrži i visoke razine magnezija, kalija i željeza, koji podržavaju funkciju srca. Zbog toga je čest dio prehrane usmjerene na kardiovaskularno zdravlje. Magnezij je pritom posebno važan jer ga nema u velikim količinama u mnogim drugim namirnicama. Ključan je za prijenos iona magnezija i kalija, koji su nužni za rad živaca i mišića te za održavanje pravilnog srčanog ritma.

Poboljšanje probave

Zob je odličan izvor topivih i netopivih vlakana, što je čini posebno korisnom za starije osobe koje češće imaju probavne tegobe. Topiva vlakna usporavaju probavu i tako pomažu tijelu da bolje apsorbira hranjive tvari, dok netopiva vlakna osiguravaju redovito pražnjenje crijeva.

Unos vlakana sprječava zatvor i općenito poboljšava zdravlje crijeva. Vlakna iz zobi djeluju i kao prebiotici, odnosno hrane korisne crijevne bakterije, što dodatno podržava probavni sustav. Prebiotici iz zobi mogu pomoći i u prevenciji nekih vrsta karcinoma te kardiovaskularnih bolesti.

Pomoć pri kontroli težine

Zob je bogata vlaknima koja brzo stvaraju osjećaj sitosti. Ugljikohidrati iz zobi osiguravaju stabilno oslobađanje energije, što smanjuje iznenadne napadaje gladi i želju za slatkim tijekom dana. Učinak je izraženiji kod cjelovite zobi nego kod instant varijanti.

Proteini iz zobi mogu ubrzati metabolizam. Zahvaljujući osjećaju sitosti i energiji koju pruža, zob pomaže u izgradnji mišićne mase umjesto u nakupljanju visceralne masti. Ipak, osjećaj sitosti ovisi o načinu pripreme. Instant zobena kaša vjerojatno neće pružiti jednako dugotrajan osjećaj sitosti kao obrok pripremljen od cjelovitog zrna.

Regulacija šećera u krvi

Konzumacija zobi može pomoći u regulaciji šećera u krvi. Njezina topiva vlakna, posebno polisaharid beta-glukan, u probavnom sustavu stvaraju gusti gel koji usporava apsorpciju glukoze u krvotok.

Takvo postupno otpuštanje glukoze sprječava nagle skokove šećera i inzulina. Osobama s dijabetesom tipa 2 uvođenje zobi u prehranu može pomoći u boljoj kontroli bolesti. Istraživanja su pokazala da je kod osoba s dijabetesom, koje su povećale unos zobi, zabilježen pad vrijednosti hemoglobina A1c (HbA1C), koji je pokazatelj prosječne razine šećera u krvi.

Bogatstvo nutrijenata

Zob je važan izvor vitamina i minerala. Između ostalog, sadrži značajne količine magnezija, željeza, cinka i folata. Sadrži i selen, mineral s antioksidativnim svojstvima koji pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i kognitivnog pada. Postoje naznake da selen može imati i manju ulogu u prevenciji muške neplodnosti.

U zobi se nalaze i avenantramidi, spojevi s protuupalnim djelovanjem. Mogli bi pomagati u sprječavanju infekcija, no za potvrdu tog učinka potrebna su dodatna istraživanja.

Mogući rizici i mjere opreza

Iako je zob prirodno bezglutenska namirnica, često se prerađuje u pogonima s pšenicom, pa može doći do kontaminacije. Zbog toga osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten trebaju birati certificiranu zob bez glutena.

Zob sadrži i protein avenin, koji je sličan glutenu i kod nekih osjetljivih osoba može izazvati nuspojave poput nadutosti, plinova i zatvora. Slične tegobe mogu osjetiti i osobe sa sindromom iritabilnog crijeva. Alergija na zob je rijetka, a njezini simptomi mogu biti osip na koži ili otežano disanje. Kao alternative zobi mogu poslužiti kvinoja, riža, amarant i proso.

Kako uključiti zob u prehranu

Zob je svestrana namirnica koja se lako može dodati u doručak, međuobroke ili napitke. Kako bi se zaštitila od vlage i nametnika, treba je čuvati u hermetički zatvorenoj posudi, a za dulje skladištenje preporučuje se hladnjak ili zamrzivač.

Osim u prehrani, zob se koristi i za njegu kože. Koloidna zobena kaša, dobivena mljevenjem cjelovitog zrna, primjenjuje se u tretmanima za atopijski dermatitis i psorijazu te za poboljšanje teksture kože.