ZA GOTOVO sve, od gušće kose i čvršćih kostiju do boljeg raspoloženja, danas postoji dodatak prehrani. Iako mogu biti korisni, pretjerivanje s dodacima prehrani može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, piše EatingWell. Čak ni prirodni sastojci ni poznati proizvođači nisu jamstvo sigurnosti. Dijetetičarke objašnjavaju što se događa kada uzimamo previše dodataka prehrani i na što treba pripaziti.

Mogu oštetiti jetru

Jetra prerađuje brojne tvari koje unosimo u organizam, a u njoj se pohranjuju i određeni vitamini. "Vitamini topljivi u mastima pohranjuju se u jetri pa njihovo prekomjerno uzimanje, primjerice vitamina A, s vremenom može izazvati ozbiljne probleme", upozorava dijetetičarka Erin Person.

Za razliku od vitamina topljivih u vodi, čiji se višak uglavnom izlučuje urinom, vitamin A može se nakupljati u tijelu. Dugotrajno uzimanje visokih doza može dovesti do trovanja i oštećenja jetre. Rizik postoji i kod nekih biljnih dodataka, poput ekstrakta zelenog čaja, ašvagande, kava-kave, kurkume i cimicifuge, kao i kod visokih doza vitamina B3. Posebno su ugrožene osobe koje već imaju problema s jetrom.

Mogu utjecati na djelovanje lijekova

To što se dodaci prehrani prodaju bez recepta ne znači da ih je sigurno kombinirati s lijekovima. Neki mogu oslabiti njihovo djelovanje, a drugi povećati rizik od nuspojava.

Primjerice, kalcij i željezo mogu smanjiti apsorpciju levotiroksina, lijeka za štitnjaču. Dodaci češnjaka, ginka i ribljeg ulja mogu utjecati na zgrušavanje krvi, što je posebno važno za osobe koje uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi, poput varfarina.

Mogu poremetiti ravnotežu hranjivih tvari

Uzimanje više dodataka odjednom ne znači da će ih tijelo bolje iskoristiti. Naprotiv, neke hranjive tvari mogu ometati apsorpciju drugih. "Kalcij može smanjiti apsorpciju željeza ako ih uzimate istodobno", objašnjava Person i savjetuje da se ti minerali uzimaju u različito doba dana.

Sličan problem postoji s cinkom i bakrom. "Netko može redovito uzimati cink misleći da tako jača imunitet, a zapravo može izazvati neravnotežu drugih mikronutrijenata", kaže dijetetičarka Julie Stefanski. Dugotrajno uzimanje visokih doza cinka može uzrokovati manjak bakra, a time i anemiju te neurološke probleme.

Povećavaju rizik od bubrežnih kamenaca

Određeni dodaci prehrani mogu povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca, osobito kod osoba koje su im već sklone. "Mnogi biljni dodaci, posebno oni s cimetom, ciklom, kurkumom, crnim paprom ili špinatom, mogu sadržavati vrlo velike količine oksalata", upozorava dijetetičarka Melanie Betz, specijalizirana za zdravlje bubrega.

Dok konzumacija tih namirnica u uobičajenim količinama uglavnom nije problem, koncentrirani dodaci mogu biti rizični. Visoke doze vitamina C također mogu povećati količinu oksalata u urinu, a neka istraživanja povezuju i određene načine uzimanja kalcija i vitamina D s većim rizikom od bubrežnih kamenaca.

Trebamo li uopće dodatke prehrani?

Društvene mreže često stvaraju dojam da nam je za zdravlje potrebno mnoštvo dodataka prehrani, no dijetetičarke ističu da ih ne treba uzimati bez konkretnog razloga. "Dodaci prehrani trebali bi biti dopuna zdravoj i uravnoteženoj prehrani", kaže Betz. Temelj zdravlja i dalje su raznolika prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna i smanjenje stresa.

Dodaci mogu biti korisni kod utvrđenog manjka vitamina ili minerala, ograničavajuće prehrane ili bolesti koje otežavaju apsorpciju hranjivih tvari. Ako sumnjate da vam nešto nedostaje, o izboru dodatka i dozi najbolje je razgovarati s liječnikom ili nutricionistom.