VELIKI petak jedan je od "najsvetijih" dana u kršćanskoj tradiciji. Obilježava spomen na raspeće i smrt Isusa Krista, a u Hrvatskoj, gdje većinu vjernika čine katolici, taj dan ima posebno značenje u vjerskom i kulturnom životu. Osim sudjelovanja u crkvenim obredima, Veliki petak obilježava se i posebnim načinom prehrane - postom i nemrsom.

Prema učenju Katoličke crkve, post na Veliki petak izraz je pokore, suzdržavanja i solidarnosti s Kristovom patnjom. Vjernici se toga dana prisjećaju njegove žrtve te kroz odricanje nastoje produbiti duhovni život. Zbog toga se Veliki petak smatra danom tišine, sabranosti i skromnosti - što se odražava i u prehrani.

Što je post, a što nemrs?

Iako se često koriste zajedno, post i nemrs nisu isto. Post znači smanjenje količine hrane. Prema crkvenim pravilima dopušten je jedan puni obrok dnevno, uz to se mogu uzeti dva manja obroka, a cilj je umjerenost, a ne potpuno gladovanje. Post obvezuje katolike od 18 do 60 godina, osim ako postoje zdravstveni razlozi.

Nemrs znači suzdržavanje od određene vrste hrane, konkretno mesa toplokrvnih životinja (npr. svinjetine, govedine, peradi). Na Veliki petak nije dopušteno jesti meso, no dopuštena je riba, morski plodovi, povrće i jednostavna jela. Nemrs vrijedi za sve katolike starije od 14 godina.

Zašto se jede riba?

Riba je kroz povijest bila simbol skromnosti, ali i važan kršćanski simbol. U ranim kršćanskim zajednicama služila je kao znak prepoznavanja vjernika. Osim toga, riba se ne smatra "mesom" u kontekstu nemrsa, pa je postala tradicionalni izbor za Veliki petak. U Hrvatskoj su zato česta jela poput bakalara (na bijelo ili brudet), pečene ili pržene ribe, jednostavnih variva i povrtnih jela.

Kolekciju ribljih jela pronađite ovdje.