BACKROADS je američka agencija za aktivni turizam specijalizirana za organizaciju biciklističkih tura, pješačenja, planinarenja i drugih avanturističkih odmora širom svijeta, koja postoji od 1979. godine, a nedavno je na svojoj web stranici objavila detaljan vodič o hrani u Hrvatskoj.

Iskustvo objedovanja u Hrvatskoj

Prema članku Backroadsa, ono što odmah primijetite nakon nekoliko dana u Hrvatskoj jest da je glavni kulinarski događaj dana ručak, dok su doručak i večera obično laganiji obroci ili međuobroci. Kako naglašavaju, ručak u Hrvatskoj vrijedi čekanja i često se sastoji od više sljedova.

Počinje juhom, koju slijedi glavno jelo, obično pečeno meso posluženo s povrćem ili salatom i krumpirom ili tjesteninom. Obrok završava jednim od brojnih ukusnih hrvatskih deserta. Kada dođe vrijeme za večeru (od 20 sati nadalje), mještani se često okupljaju u restoranima i konobama kako bi jeli pizze i zajedničke pladnjeve miješanog mesa, pršuta i prženih srdelica, pišu.

Dali su koristan savjet za one koji traže ukusan i povoljan obrok U Hrvatskoj. Turistima preporučuju da potraže restorane koji poslužuju marendu, gablec ili užinu. Kako objašnjavaju svojim čitateljima, ti obroci s fiksnom cijenom obično uključuju dnevni jelovnik s tri do četiri jela.

Tipična hrvatska jela

U svojem vodiču Backroads preporučuje da posjetitelji tijekom boravka u Hrvatskoj ne propuste kušati ove ukusne specijalitete.

Crni rižot je opisan kao popularan morski specijalitet koji se može se pronaći na jelovnicima diljem zemlje. Ovo jelo, obojeno crnilom sipe, obično uključuje lignje, dagnje i školjke.

Punjene paprike su predstavljene kao popularno ljetno jelo koje se sastoji od paprika punjenih mljevenim mesom, rižom i začinima, kuhanih u umaku od rajčice. 

Sarma je kiseli kupus punjen mljevenim mesom, rižom i začinima, a dalje se navodi kako se radi o popularnom zimskom jelu, koje mnogi smatraju ultimativnom comfort hranom.

Prema Backroadsu, fritule su jedna od najčešćih hrvatskih slastica. Ove kuglice od prženog tijesta pripremaju se od brašna, grožđica, domaće rakije i limunove korice, pišu.

Regionalna hrana i specijaliteti

U svom članku Backroads ističe niz jela za koja smatra da ih posjetitelji ne smiju propustiti dok putuju Hrvatskom. Također, naglašavaju da je objedovanje u Hrvatskoj poput nacionalnog sporta, a raznoliki jelovnici koji se mijenjaju s obzirom na regiju čine to iskustvo još uzbudljivijim.

Brudet opisuju kao riblji gulaš koji se može pronaći duž dalmatinske obale. U ovom jelu se plodovi mora dugo kuhaju s lukom, umakom od rajčice i začinima, a na kraju se poslužuju s prilogom od palente.

Maneštra je jelo za koje ističu da ga treba isprobati u Istri. Kažu kako se radi o juhi od graha koja se sporo kuha na laganoj vatri. Postoji mnogo varijacija ovog jela, ali sve uključuju pešt - pastu od mljevene pancete, češnjaka i peršina, kao i suhomesnate proizvode poput pršuta.

Soparnik je, prema njihovom opisu, hrvatski slatkiš koji potječe s dalmatinske obale, a radi se o piti koja je punjena blitvom. Napominju da je ovo jelo toliko ukorijenjeno u svakodnevnom životu Hrvata da ga je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo nematerijalnim dijelom hrvatske kulturne baštine.

Arancini su, prema njima, omiljena slastica među stanovnicima južne Hrvatske. Ova delicija je zapravo kandirana korica naranče, a ističu kako je moguće pronaći i verzije s limunom ili grejpom.

Kada je riječ o Kvarneru, Backroads ističe škampe pripremljene na poseban način. Kako pišu, u ovoj se regiji jela često pripremaju pod posebnim poklopcem, poznatim kao peka. Škampi se polako kuhaju ispod peke, pokriveni toplim pepelom.

Na kraju Backroads navodi čobanac kao karakteristično jelo istočne Hrvatske, a posebno Slavonije i Baranje. U ovim regijama, kako navode, kuhinja se oslanja na upotrebu paprike. Čobanac je gulaš s mesom, ljutom paprikom, češnjakom i lovorovim listom.

Pravila ponašanja

Što se tiče napojnica, napisali su da se u Hrvatskoj očekuje 10 posto napojnice na već uključenu cijenu na računu, a u slučaju iznimno dobre usluge, može se ostaviti i do 15 posto. Kažu da u kafićima i manjim restoranima napojnica nije uvijek očekivana, ali ako je netko želi ostaviti, običaj je zaokružiti iznos na najbližu okruglu cifru.

Ponašanje za stolom opisuju kao formalno, s pravilima poput stavljanja salvete u krilo i držanja noža u desnoj ruci, dok vilica ostaje u lijevoj. No unatoč tim osnovnim pravilima, navode kako je objedovanje u Hrvatskoj zapravo prilično neformalno - trenutak za opuštanje uz dobru hranu u dobrom društvu.

Na kraju članak naglašava da ako vas Hrvati ikad pozovu u svoj dom, postoje neka pravila kojih se treba pridržavati. Uz preporuku da se domaćinima donese mali dar, poput čokolade, boce vina ili cvijeća, ističu da ne biste smjeli koristiti prvo ime domaćina osim ako vam to nije izričito dozvoljeno. Što se tiče odijevanja za odlazak u restoran, navode da bi odabir trebao biti ležeran, ali i elegantan.

Kako se vama čini ovaj vodič za turiste? Prepoznajete li neke netočnosti ili propuste u opisima?