Pet roditeljskih savjeta koji jednako dobro funkcioniraju i kod odraslih
RODITELJSKE metode za nošenje s dječjim ispadima bijesa i snažnim emocijama mogu biti iznenađujuće korisne i za odrasle. Mnogi savjeti učitelja, psihologa i drugih znanstvenika, namijenjeni smirivanju djece, primjenjivi su i na izazove s kojima se odrasli svakodnevno suočavaju. Što više učimo kako pomoći djetetu da regulira osjećaje, to postaje jasnije da su iste strategije potrebne i nama.
"Odrasli su često toliko zaokupljeni obavezama da uopće ne primjećuju vlastite emocionalne poteškoće", kaže dr. Jessi Gold, voditeljica odjela za dobrobit na Sveučilištu Tennessee. "Usmjereni smo na zadatak, a ne na osobu koja ga obavlja". Ona dodaje kako roditelji djecu uče da su njihovi osjećaji opravdani i odnose se prema njima suosjećajno, ali tu logiku ne primjenjuju na sebe, piše CNN.
Preventivni odmor
"Time-out" se ne mora koristiti kao kazna, nego može biti i koristan alat za samopomoć. Kada osjećaj preopterećenosti postane preintenzivan, ponekad je jedini način da se izbjegne nekontrolirana reakcija privremeno se udaljiti iz situacije. Dr. Gold to naziva "preventivnim time-outom".
Micanje od izvora stresa ili jakih emocija daje priliku za smirivanje prije nego što izgovorite nešto zbog čega biste mogli požaliti. Ako fizičko udaljavanje nije moguće, jednostavna rečenica poput "treba mi minuta" može osigurati dovoljno vremena za pribranost.
Veliki i mali problemi
Djeca često na male probleme, poput prolijevanja mlijeka, reagiraju neproporcionalno snažno. No, i odrasli su skloni sličnim reakcijama, iako se one manifestiraju drugačije. Umjesto vrištanja, odrasli proživljavaju unutarnju dramu, opsesivno razmišljaju o sitnicama i troše previše energije na nebitne odluke.
Korisna strategija, posuđena iz vrtićkih priručnika, jest zapitati se: Je li ovo velik ili malen problem? Ako je problem malen, treba ga riješiti brzo ili ga jednostavno zanemariti, ali u svakom slučaju ne treba dopustiti da zaokuplja misli.
Upozorenje za prijelaz
Djeci su prijelazi s jedne aktivnosti na drugu često teški, što može izazvati frustracije. Organizacija Child Mind Institute navodi da su takve situacije čest okidač ispada bijesa. Jedan od načina da se to ublaži jest najava, primjerice: "Još pet minuta igre, a onda idemo".
Dr. Gold kaže da bismo istu vrstu predvidljivosti trebali osigurati i sebi. Mnogi odrasli lako izgube pojam o vremenu, pogotovo kada su usredotočeni na zadatak. Znanstvenici to nazivaju "sljepoćom za vrijeme". Postavljanje alarma pet do petnaest minuta prije nego što je potrebno završiti s nekom aktivnošću pomaže u lakšem i mirnijem prijelazu.
Tri duboka udaha
Sporo i duboko disanje iznimno je jednostavna, a učinkovita tehnika za smanjenje stresa. Takvo disanje može ublažiti tjelesnu reakciju na stres, usporiti rad srca, stabilizirati krvni tlak i aktivirati dio živčanog sustava zadužen za opuštanje.
Kada se dijete uzruja, savjet da triput duboko udahne može pomoći i njemu i roditelju. Demonstracija vježbe disanja, polaganim udahom na nos i izdahom na usta, istovremeno smiruje obje strane.
Osnovne tjelesne potrebe
Roditelji male djece znaju da je gladno dijete često i razdražljivo dijete. Ipak, odrasli često zanemaruju vlastite osnovne potrebe pa satima funkcioniraju samo uz kavu, a zatim se čude manjku koncentracije, iscrpljenosti i lošem raspoloženju. Uzrok ne mora biti samo stres, nego i dehidracija ili glad.
"Naše fizičko zdravlje usko je povezano s mentalnim", objašnjava dr. Gold. "Ako ne jedete, ne pijete vodu ili ne spavate, bit ćete grublji, razdražljiviji i lakše ćete zaplakati, baš kao i djeca". Čaša vode ili jednostavan obrok mogu značajno popraviti stanje.