SVJETSKE površine pod vinogradima nastavljaju se smanjivati, pokazuje najnovije izvješće Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) sa sjedištem u Dijonu. Prema podacima za 2025. godinu, vinova loza zauzimala je ukupno sedam milijuna hektara, što je 0.8 posto manje nego godinu ranije. Time je nastavljen trend pada koji traje već šestu godinu zaredom.

Najveća površina pod vinogradima u ovom stoljeću zabilježena je 2003. godine, kada je iznosila 7.8 milijuna hektara. Od tada, uz nekoliko iznimaka, globalna vinogradarska površina uglavnom se smanjuje, piše Kult Plave Kamenice.

Indija i Brazil među rijetkima povećavaju nasade

Među vodećim zemljama po površinama vinograda uglavnom je zabilježena stagnacija ili pad. Kina je ostala na približno istoj razini, dok su Francuska, Španjolska, Italija i SAD smanjili vinogradarske površine. Iznimke su Indija i Brazil, koji su ostvarili značajniji rast.

Indija je tako izbila na sedmo mjesto u svijetu po površini vinograda, iako valja napomenuti da se dio tamošnjeg grožđa uzgaja za stolnu potrošnju, a ne za proizvodnju vina. Prema podacima OIV-a, zemlje s najvećim vinogradarskim površinama u 2025. godini bile su:

• Španjolska - 919.000 hektara
• Francuska - 740.000 hektara
• Kina - 733.000 hektara
• Italija - 726.000 hektara
• SAD - 415.000 hektara.

Hrvatska izgubila 1300 hektara vinograda u deset godina

Hrvatska se ne nalazi među 20 najvećih vinogradarskih zemalja svijeta. Prema procjenama OIV-a, nalazi se oko 30. mjesta, dok podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je prošle godine imala 19.100 hektara vinograda.

To znači da je u posljednjih deset godina izgubljeno oko 1300 hektara vinograda. Pad je u skladu s trendovima u Europskoj uniji, premda se u Hrvatskoj ne povezuje prvenstveno s klimatskim promjenama kao u nekim drugim europskim državama.

Zanimljivo je da je unatoč manjoj površini pod vinogradima proizvodnja vina u Hrvatskoj lani dosegnula oko 600.000 hektolitara, što je 24 posto više od petogodišnjeg prosjeka.

Italija na vrhu svjetske proizvodnje

Ukupna svjetska proizvodnja vina u 2025. godini iznosila je 227 milijuna hektolitara, odnosno 0.6 posto više nego godinu prije. Ipak, treba imati na umu da je 2024. bila jedna od najslabijih godina po proizvodnji. Europska unija i dalje proizvodi oko 60 posto svjetskog vina, no njezina je proizvodnja pala za 1.3 posto i iznosila je 136 milijuna hektolitara.

Među pojedinačnim državama vodeća je Italija s 44.4 milijuna hektolitara proizvedenog vina. OIV navodi da je rast proizvodnje bio neujednačen: jug zemlje ostvario je značajan napredak, sjever je ostao na razinama iz prethodne godine, dok je središnja Italija, posebno Toskana, bila pogođena nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Slični klimatski problemi utjecali su i na Francusku, drugog najvećeg proizvođača vina, iako su pojedine regije poput Burgundije uglavnom izbjegle veće posljedice. U Španjolskoj je pad proizvodnje bio izraženiji, a povezuje se s dugotrajnim sušnim razdobljem koje pogađa Pirenejski poluotok.

Pet najvećih proizvođača vina u 2025. godini bili su:

• Italija - 44.4 milijuna hektolitara
• Francuska - 36.1 milijun hektolitara
• Španjolska - 28.7 milijuna hektolitara
• SAD - 20 milijuna hektolitara
• Australija - 11.3 milijuna hektolitara.

Južna hemisfera raste, ali prijeti El Niño

Dok su europski proizvođači uglavnom bilježili slabije rezultate, zemlje južne hemisfere povećale su proizvodnju za više od sedam posto. Posebno se istaknula Australija, koja je proizvela oko 900.000 hektolitara vina više nego godinu prije.

Međutim, OIV upozorava da bi se trend mogao promijeniti zbog razvoja snažnog fenomena El Niño na Pacifiku, koji donosi više temperature, sušu i nestabilne vremenske prilike brojnim tradicionalnim vinogradarskim regijama.

Potrošnja i izvoz u padu

Globalna potrošnja vina u 2025. procjenjuje se na 208 milijuna hektolitara, što predstavlja pad od 2.7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Među rijetkim zemljama koje su zabilježile rast potrošnje nalaze se Austrija i Češka.

Svjetski izvoz vina smanjen je za 4.7 posto te je iznosio 94.8 milijuna hektolitara. U OIV-u ipak ne smatraju da je riječ o razlogu za veću zabrinutost. Na rezultate su djelomično utjecale carinske mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je međunarodna trgovina vinom i dalje vrlo snažna. Više od trećine ukupno proizvedenog vina završava na izvoznim tržištima, što potvrđuje visok stupanj globaliziranosti vinskog sektora.