JESTE li čuli za ošmugalj? Naziva se još i osmugalj, osmokalj, sodarka, caklenjača i fratrova brada, a mnogi ga smatraju pravom delikatesom, posebno na šibenskom području. Riječ je, zapravo, o samonikloj grmolikoj mediteranskoj biljci koja najčešće raste uz more, no neki ju i sade u svojim vrtovima.

Ovu biljku sadi i Jadranka Peran, koja na šibenskoj tržnici ošmugalj prodaje za deset eura po kilogramu. Skupo je, kaže, ali oni koji ga vole, ne pitaju za cijenu. Naime, za Šibenčane ovo je puno više od zelenog priloga, a mnoge ova biljka podsjeća na djetinjstvo i bakinu kuhinju.

Samonikli je slaniji i intenzivniji, ima ga na otocima

Jadranka Peran ima svoj OPG, a već trideset godina na šibenskoj tržnici prodaje proizvode iz svog vrta, među kojima je i ošmugalj. Ona ga sadi, no priznaje da joj je najdraži onaj divlji, samonikli.

>> Dubrovkinja napisala priručnik o samoniklom bilju, razgovarali smo s njom

"U Grebaštici pored Šibenika gdje sam se ja udala, to se još uvijek sije i sadi, a u Jadrtovcu, odakle sam rodom, raste i divlji, samonikao, uz more. Takav je meni osobno draži, jer je slaniji, intenzivniji, a takvog ga još ima i na otocima Zlarinu i Prviću. Na drugim mjestima ne", kaže Jadranka za Šibenski.

Dodaje i da ga stariji Šibenčani posebno vole te da ima svoje stalne kupce, iako nikad nije bio jeftin, a posebno sada kada je došao euro. Sezona mu, kaže Jadranka, počinje negdje iza Uskrsa, sije se u dvanaestom mjesecu, a ove godine ga neće biti kao lani.

Sezona mu počinje iza Uskrsa, ove ga je godine manje nego lani

"Velika vlaga mu je naškodila u proljeće, čak su i ovom morskom naškodile velike plime. Sad sam ga malo posadila oko bunara, on naraste kao grmić, s kojeg ja svaki dan pomalo ubirem vrhove i nosim ih na pazar. Skupi se toga svaki dan po jedan najlon, i to prodam", kaže Jadranka i dodaje da je vlaga naškodila i bobu, ali i grašku.

Dodaje i da je ošmugalj najbolji u kombinaciji s bobom, ali i s kupusom i blitvom. Neki ga, kaže, vole u kombinaciji i s drugim samoniklim biljem, no ona ga preferira samog. "Ja ga pripremam tako da ga potopim u vrelu vodu i kuham jedno 15 minuta. I onda začinim, sol, ulje, isto kao i blitvu. I volim još staviti na kraju kap kvasine, i koje jaje, kao i sa šparogama", kaže Jadranka.

Dok je mlad, ošmugalj se može jesti i sirov, no najčešće se blanšira, kuha u vodi ili na pari ili pirja. Pirjani ošmugalj može se dodati u omlet, kuhani se može poslužiti kao prilog uz neko jelo, uz malo soka od limuna i malo maslinovog ulja, a može se napraviti i s tjesteninom ili s rižom, u rižotu.

Odakle uopće ošmugalj?

Mnogi vjeruju da je ošmugalj u Šibenik došao iz Italije, točnije iz Venecije. I u Italiji ova je biljna vrlo cijenjena, a tamo ga zovu Barba di fratte, odnosno Fratarska brada, ili Agretti. Talijani ga najčešće dodaju u jela od tjestenine, rižote, ali ga i kombiniraju s jajima.