NASLOVI u medijima često upozoravaju kako "nijedna količina alkohola nije sigurna", no detaljniji uvid u znanstvene podatke i način na koji se statistike o rizicima predstavljaju javnosti otkriva znatno složeniju priču. Iako konzumacija vina, kao i mnoge druge životne navike, nosi određeni rizik, on nije nužno veći od onoga povezanog s uobičajenim namirnicama koje se dovode u vezu s pretilošću, upalama i kroničnim bolestima, piše Food & Wine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2023. godine objavila je da "nijedna količina alkohola nije sigurna", zbog čega se uživanje u čaši vina može činiti iznimno opasnom aktivnošću. Međutim, postavlja se pitanje koliki je stvarni rizik umjerenog pijenja.

Kako se rizici pogrešno prikazuju

Iz WHO-a pozoravaju i da novinari, koji uglavnom nisu statističari, često nenamjerno preuveličavaju rizike jer statističke podatke ne predstavljaju na način koji odražava stvarnu opasnost. Dr. Creina Stockley, predavačica na Sveučilištu u Adelaideu i suvoditeljica Međunarodnog znanstvenog foruma za istraživanje alkohola, objašnjava kako se to događa.

"Uobičajena komunikacijska pogreška u epidemiologiji alkohola je napuhavanje malih apsolutnih rizika izvještavanjem samo o relativnom riziku", kaže Stockley. Kao primjer navodi hipotetsku studiju koja otkriva da redoviti konzumenti alkohola imaju 10 % veći rizik od raka jednjaka. "Ako je temeljni rizik za one koji ne piju 1.3 slučaja na 100 ljudi tijekom života, a za one koji piju 1.43 slučaja na 100 ljudi, to predstavlja povećanje od 10 %."

Mediji će to često prenijeti kao vijest da alkohol povećava rizik od raka za 10 %, što zvuči dramatično. "No, kada se to izrazi u apsolutnim brojkama, poruka glasi: Vaš životni rizik može porasti s 1.3 % na 1.43 %", objašnjava Stockley. "Obje su izjave istinite, ali jedna je smirena i informativna, dok druga zvuči zastrašujuće."

Drugi zdravstveni rizici često se umanjuju

Zbog različitih, potencijalno ideološki ili ekonomski motiviranih razloga, rizik od čaše vina može se percipirati kao veći od, primjerice, konzumacije ultraprocesuirane hrane ili višesatnog korištenja društvenih mreža. Dr. Jason Schroder, medicinski direktor i suosnivač centra Craft Body Scan, specijaliziranog za rano otkrivanje bolesti, tvrdi da je jedenje ultraprocesuirane hrane jedna od najgorih stvari koje možemo učiniti za svoje zdravlje.

"Čak i jedna porcija ultraprocesuirane hrane dnevno mjerljivo povećava C-reaktivni protein, ključni pokazatelj upale u tijelu", kaže Schroder. "Osim toga, svakodnevna konzumacija takve hrane potiskuje hormone sitosti i dovodi do prekomjernog unosa kalorija." Drugim riječima, zdjelica žitarica za doručak ili kriška pizze izravno potiču debljanje i pretilost.

Slanina nije bezopasna

Iako je mnogima nezamisliv život bez slanine, kao i bez čaše dobrog vina, zdravstvene organizacije, uključujući WHO, obje namirnice svrstavaju u karcinogene klase 1, uz azbest i duhan. Dr. Stockley ističe da bi se ljudi prije trebali odreći slanine nego vina, jer ona povećava unos natrija, što može doprinijeti povišenom krvnom tlaku. "Sendvič sa slaninom, pa čak i samo jedna ili dvije kriške, povećavaju rizik od raka i kardiometabolički rizik više nego jedna čaša vina dnevno", tvrdi ona.

Razmislite o začinjenom čipsu

Mnogi vole pojesti začinjeni čips, no ta navika može biti povezana s naglim porastom šećera u krvi, oksidacijom LDL kolesterola i kroničnom upalom. "Redoviti unos ultraprocesuiranog čipsa daleko više povećava rizik od pretilosti i kardiovaskularnih bolesti nego umjerena konzumacija vina", kaže Stockley, dodajući da vrećica čipsa uzrokuje više metaboličke i upalne štete od jedne čaše vina dnevno.

Pripazite na granola pločice

Granola pločice često se reklamiraju kao zdrave, bogate vlaknima i proteinima, no stvarnost je drugačija. "Kao barijatrijski kirurg, smeta me što moji pacijenti, u nastojanju da se hrane zdravije, postaju žrtve pametno reklamirane zdrave hrane' koja je sve samo ne to", kaže dr. Hector Perez, certificirani barijatrijski kirurg. "Većina komercijalnih granola pločica su zapravo čokoladice s boljim marketingom." Te su pločice, objašnjava, najčešće mješavina raznih sirupa, rafiniranih zobenih pahuljica i biljnih ulja, a mnoge sadrže od 12 do 20 grama dodanog šećera.

Provjerite preljeve za salatu

Čak i ljubitelji salata mogu se neugodno iznenaditi. Mnogi gotovi preljevi za salatu sadrže velike količine šećera, industrijskih biljnih ulja bogatih omega-6 masnim kiselinama koje potiču upale i stabilizatora. "Vidio sam ljude kako ponosno pripremaju obrok temeljen na povrću, a zatim ga preliju s 250 kalorija sojinog ulja i šećera", kaže Perez. "Osobno vjerujem da ultraprocesuirana 'zdrava' hrana može biti opasnija od očitog smeća jer zaobilazi naš skepticizam. Nitko ne misli da je hrenovka zdrava, ali proizvod s oznakom 'protein', 'prirodno' ili 'cjelovito zrno' stvara lažan osjećaj sigurnosti."

Što je gore: vino ili društvene mreže?

Osim hrane, i druge svakodnevne navike nose rizike. Prosječna osoba provede oko dva i pol sata dnevno na društvenim mrežama, a tinejdžeri gotovo pet. To vrijeme može biti znatno štetnije od čaše vina uz večeru. "Intenzivna svakodnevna upotreba društvenih mreža, definirana kao dva ili više sati dnevno, snažno je povezana s povećanom anksioznošću, depresijom i nezadovoljstvom vlastitim tijelom", ističe dr. Stockley. "Može povećati stres i poremetiti san. Rizici povezani s društvenim mrežama daleko su veći od onih povezanih s čašom vina."

"Većina upozorenja o rizicima umjerene konzumacije vina proizlazi iz preuveličavanja relativnog rizika i svrstavanja svih konzumenata alkohola u istu skupinu, umjesto da se gledaju biološki učinci jedne čaše vina uz obrok", zaključuje Stockley. "Mnoge svakodnevne navike, poput konzumacije ultraprocesuirane hrane, sjedilačkog načina života i prekomjerne upotrebe društvenih mreža, nose daleko veće metaboličke rizike ili opasnost od ozljeda."

Je li vino bez rizika?

Naravno da nije. No, kada se sve uzme u obzir, ispijanje čaše pjenušca možda je bolji izbor od sendviča sa slaninom, salatom i rajčicom. "Redoviti unos ultraprocesuirane hrane povezan je s dugoročnim zdravstvenim rizicima, uključujući bolesti srca, dijabetes, pretilost i određene vrste raka", kaže Rachael Ajmera, registrirana dijetetičarka. "S druge strane, čaša vina zapravo se povezuje s nekim koristima za zdravlje srca, zahvaljujući prisutnosti spojeva poput resveratrola. Nisu pronađene nikakve koristi od svakodnevnog unosa prerađenog mesa ili hrane bogate dodanim šećerom."

Problem nastaje kada umjerena konzumacija preraste u prekomjernu. "Umjerenim unosom smatra se do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce", pojašnjava Ajmera. Sve u životu nosi određeni rizik, no čini se da čaša vina, ako se konzumira umjereno uz hranu i u dobrom društvu, predstavlja zdravicu tisućljetnoj tradiciji, ljudskoj povezanosti i užitku, a ne samo statistički rizik.