AKO JOŠ niste čuli za švicarsku slasticu Zwetschgenwähe, pravo je vrijeme da se s njom upoznate i pripremite je ovaj mjesec jer stiže vrijeme šljiva, a upravo ih ovaj kolač, kako priče kažu, slavi. U prijevodu s njemačkog znači kolač od šljiva, skraćeno se naziva i Wähe ili Wäje (kako se i čita), a predstavlja jednu od najsvestranijih i najjednostavnijih slastica u Švicarskoj.

Radi se, zapravo, o tradicionalnom tartu sa šljivama, iako su prihvaćene i verzije s marelicama i jabukama, ali i opcije s mesom i sirom. Kada je voće u pitanju, koristi se ono kasno ljetno, a važno je da se na tijesto slažu polovice voća. 

Kolač koji slavi dolazak jeseni

"Savršeni švicarski tart", kako ga još zovu, prvi se put spomenuo 1556. godine, a tada je to bio jednostavan, seoski kolač koji se pekao kao dobrodošlica sezoni šljiva, ali i drugog voća koje je dozrijevalo krajem jeseni, pa je priča i takva da je ovo zapravo kolač kojim se slavi dolazak jeseni, najavljuje jesen. 

Iako nije poznato iz kojeg točno dijela Švicarske potječe, najvjerojatnije je da je to centralni dio, ravnica Švicarske, budući da je za ovaj kolač bila potrebna pećnica, a kuće u Alpama ih nisu imale. Za tradicionalni recept koristile su se talijanske, lokalno uzgojene šljive zvane "zwetschgen", po kojima je originalni kolač i nazvan. Pripremao se i u susjednoj Francuskoj, u regiji Alsace, a Francuzi ovom desertu od tada dodaju i malo Crème fraîche kako bi ga obogatili. 

Kako ga se sve može pripremati

S godinama se mijenjao, a s vremenom su ga brojne švicarske obitelji počele pripremati petkom, kada se u Švicarskoj obilježavao dan bez mesa. U mnogim se švicarskim obiteljima pripremao za ručak ili večeru, u slatkoj ili slanoj verziji - baza je bilo prhko tijesto kao za pitu, a važno je bilo iskoristiti već dostupne namirnice, pa su se tako slane verzije pripremale od jednostavnih sastojaka poput slanine, luka ili sira, uz jaja i vrhnje koji su povezivali smjesu.

Najtočnije je zapravo reći da se ovdje radi o vrsti pite, najbliže tartu, no ono što ovaj kolač čini specifičnim je to da se i slatke i slane verzije zapravo pripremaju na isti način - sastojci se slažu na tijesto, a sve se zatim prelijeva tekućom smjesom od vrhnja, mlijeka, šećera (u slatkoj verziji) i jaja. Ono što ga, pak, razlikuje od klasične pite je to da kolač nema gornje tijesto, odnosno poklopac, nego se sastojci zapeku u tekućem nadjevu. Za voćne verzije, posebno za šljivu, karakteristično je da se polovice slažu gusto jedna uz drugu, nižu se redovi, pa je krajnji rezultat da kolač sliči velikom cvijetu. 

Kako se danas priprema

Prema nekim receptima, saznajemo da se ovaj kolač u Švicarskoj još uvijek često priprema, a starije generacije su mu ostale posebno vjerne. Kako se radi o kolaču podložnom brojnim varijacijama, tako se u današnje vrijeme priprema i s lisnatim tijestom na koje se redaju polovice šljiva ili marelica, a preljev se može pripremiti od mlijeka, jaja i mljevenih oraha koji mu daju gustoću i posebnu aromu. Iako se tradicionalno pravi krajem ljeta i u ranu jesen, u ovome se kolaču itekako može uživati tijekom cijele godine - i s kojim god voćem koje je u sezoni. 

Originalni recept

U ovom receptu kolač se priprema od klasičnog prhkog tijesta za pitu i svježih šljiva, a u preljevu se koriste mljeveni orasi. Sve detalje i postupak pogledajte ovdje.