NAIZGLED "lijena" navika ponekad se doživljava kao znak slabije discipline, no istraživanja pokazuju da bi zapravo mogla biti povezana s višim kvocijentom inteligencije. Znanstvenici već godinama proučavaju odnos između sna, dnevnog ritma i kognitivnih sposobnosti, a rezultati upućuju na to da obrasci spavanja mogu otkriti više o našem mozgu nego što se ranije mislilo.

Riječ je o odgodi alarma ujutro (snooze) i općenito kasnijem odlasku na spavanje i buđenju. Studija iz 2009. godine analizirala je velik uzorak mladih iz srednjih škola i fakulteta kako bi se utvrdila povezanost između IQ-a i vremena odlaska na spavanje. Rezultati su pokazali da su osobe s višim IQ-om u djetinjstvu u prosjeku odlazile spavati kasnije, a samim time i kasnije se budile, piše YourTango.

Večernji tipovi postižu bolje rezultate na kognitivnim testovima

Psiholog Satoshi Kanazawa je za Psychology Today istaknuo: "Neovisno o velikom broju društvenih i demografskih faktora, inteligentnija djeca odrastaju u odrasle osobe koje su noćnije orijentirane od manje inteligentnih". Drugim riječima, sklonost kasnijem ritmu spavanja i buđenja povezuje se s višom razinom kognitivnih sposobnosti i većom intuitivnošću.

Slične zaključke donijelo je i istraživanje Imperial College London iz 2024. godine, temeljeno na podacima više od 26.000 ispitanika iz baze U.K. Biobank. Studija je pokazala da osobe koje su prirodno aktivnije navečer postižu bolje rezultate na kognitivnim testovima u usporedbi s jutarnjim tipovima.

Glavna autorica istraživanja Raha West naglasila je: "Važno je istaknuti da to ne znači da jutarnji tipovi imaju slabije kognitivne sposobnosti, već da rezultati pokazuju opći trend prema boljoj kogniciji kod večernjih tipova".