SAMO jedno piće s kofeinom tjedno može biti povezano s kraćim snom kod djece i utjecati na razvoj mozga. Pokazalo je to istraživanje King’s Collegea u Londonu, koje je otkrilo da već i minimalan unos kofeina kod djece u dobi od 9 do 11 godina koincidira s promjenama u snu i strukturi mozga, piše Parenting Patch.

Manje sna i promjene na mozgu

Studija je objavljena u časopisu Biological Psychiatry: Cognitive Neuroscience and Neuroimaging, a obuhvatila je 9632 djece u SAD-u u dobi od devet do 11 godina. Djeca su sama prijavljivala koliko pića s kofeinom popiju tjedno, dok su roditelji bilježili trajanje njihovog sna. Snimke magnetske rezonancije korištene su za mjerenje površine korteksa, naboranog vanjskog sloja mozga.

Rezultati su pokazali da su djeca koja su unosila više kofeina spavala manje. Površina njihovog korteksa također je bila nešto manja, i to u području zaduženom za pažnju, donošenje odluka i regulaciju emocija. Značajna razlika uočena je već kod unosa jednog pića tjedno u usporedbi s djecom koja ga uopće nisu konzumirala. Većina kofeina dolazila je iz gaziranih pića, a manji dio iz kave i čaja.

Znanstvenici su stanje djece provjerili ponovno nakon šest i 18 mjeseci. Ustanovili su da su djeca koja su konzumirala više kofeina imala više problema s pažnjom, raspoloženjem i ponašanjem. Tim smatra da bi kraći san mogao biti djelomično objašnjenje za te probleme.

Kako kofein ometa san?

Kofein može ometati djelovanje adenozina, kemikalije koja se nakuplja u tijelu tijekom dana i stvara osjećaj umora. Kada je adenozin blokiran, teže je zaspati. To je posebno važno za djecu jer mozak tijekom spavanja obrađuje informacije i učvršćuje svoje funkcije.

Divyangana Rakesh, glavna autorica studije, rekla je kako je "lako zaboraviti da i mladi konzumiraju kofein". Podsjetila je na ranija istraživanja koja pokazuju da otprilike dvije trećine adolescenata pije kofein najmanje jednom tjedno. Upozorila je na utjecaj kofeina na mozak, o kojem se još uvijek premalo govori.

Što roditelji trebaju znati?

Važno je naglasiti da se ova studija temelji na promatranju i ne može izravno dokazati da je kofein uzrokovao razlike u mozgu ili probleme s raspoloženjem i ponašanjem. Budući da je većina kofeina dolazila iz zaslađenih pića, moguće je da i šećer ima određenu ulogu.

Vrijeme provedeno pred ekranima u večernjim satima ili cjelokupna prehrana djeteta također mogu biti važni faktori. Autori studije i sami priznaju da su potrebna dodatna istraživanja.

Ako roditelji primijete da je dijete stalno umorno, ima poteškoća s koncentracijom ili je razdražljivije nego inače, preporučuje se razgovor s pedijatrom. Kofein bi mogao biti jedan od mogućih uzroka.