STVARANJE zdravih navika spavanja i osiguravanje mirnog okruženja za odmor među ključnim su zadacima roditelja. Kvalitetan san nužan je za oporavak mozga i tijela od dnevnih aktivnosti, kako kod odraslih, tako i kod djece. Nedostatak sna može se odraziti na raspoloženje djeteta, koje postaje razdražljivije, što može voditi do problema u ponašanju i mentalnom zdravlju, poput tjeskobe. Manjak sna utječe i na sposobnost regulacije gladi i apetita, piše Irish Mirror.

Koliko sna je djetetu potrebno

Potreba za snom mijenja se tijekom života, ovisno o dobi i razvoju organizma. Novorođenčadi u dobi od 0 do 4 mjeseca potrebno je od 8 do 18 sati sna dnevno, dok bebe od 4 do 12 mjeseci trebaju između 12 i 16 sati, uključujući dnevna spavanja. Mala djeca u dobi od jedne do dvije godine trebaju od 11 do 14 sati sna, a predškolska djeca od treće do pete godine između 10 i 13 sati dnevno.

Školskoj djeci u dobi od 6 do 12 godina preporučuje se od 9 do 12 sati sna, dok je tinejdžerima od 13 do 18 godina potrebno između 8 i 10 sati sna svake noći. Dovoljno sna važno je u svim životnim razdobljima jer pridonosi pravilnom rastu i razvoju, učenju, pamćenju i očuvanju zdravlja.

Kvalitetan dječji san

Iako su preporuke jasne, u praksi je ponekad izazovno osigurati da se dijete dovoljno naspava, a neka djeca godinama nemaju prospavanu cijelu noć. Andrea Grace, savjetnica za dječji san s više od 25 godina iskustva nudi savjete roditeljima kako bi svojim mališanima osigurali kvalitetan odmor.

"Kvalitetan san ključan je za dječji razvoj. Podržava niz važnih funkcija, od kognitivnih sposobnosti, razvoja mozga i emocionalnog zdravlja do imuniteta, zdravih prehrambenih navika i kreativnosti. Jednako je važan i za koncentraciju, donošenje odluka te rješavanje problema", pojašnjava Grace.

Ona objašnjava i kako godišnja doba utječu na dječji san: "Obrasci spavanja kod djece mijenjaju se s godišnjim dobima. Zimi, na primjer, mračnija jutra, kraći dani i veća izloženost umjetnom svjetlu navečer mogu poremetiti prirodne signale koji reguliraju melatonin, hormon sna. To može utjecati na vrijeme i kvalitetu dječjeg sna, pa djeca teže zaspu. Zima donosi i više prehlada i drugih bolesti koje privremeno ometaju san.

S druge strane, tijekom proljeća i ljeta duži dani nekoj djeci otežavaju odlazak na spavanje u uobičajeno vrijeme. Stoga se ne može reći da je ijedno godišnje doba nužno bolje za dječji san, jer svako donosi specifične izazove".

Uređenje prostora

Za kraj, Grace dijeli nekoliko ključnih savjeta za uređenje prostora koji potiče na odmor.

"Uredna soba pomaže djeci da se opuste i stvara prikladno okruženje za spavanje. Pospremanje igračaka može postati dio večernje rutine; to je jednostavan ritual koji daje znak da je igra završila i da je vrijeme za smirivanje. U spavaćoj sobi najbolje je održavati svježinu, s temperaturom od 16 do 20°C, i osigurati što više mraka.

Ako dijete radi sigurnosti treba noćno svjetlo, odaberite ono s vrlo prigušenim crvenim svjetlom. Preporučuje se i ukloniti ili prekriti nepotrebna svjetla s elektroničkih uređaja", zaključila je.