ABDULLAH el-Muhejsini više ne mora brinuti o američkim sankcijama. Ministarstvo financija SAD-a krajem kolovoza 2026. godine uklonilo je bivšeg džihadističkog propovjednika s takozvane SDN liste, na kojoj se nalaze pojedinci i organizacije čija se imovina u SAD-u zamrzava.

El-Muhejsini je tijekom građanskog rata u Siriji bio vjerski savjetnik Fronte al-Nusra, proizašle iz Al-Kaide, a Washington je istodobno ukinuo oznaku terorističke organizacije i za samu Frontu, danas poznatu kao Hayat Tahrir al-Sham. Dvadeset i pet godina nakon terorističkih napada 11. rujna, taj potez ilustrira današnje stanje Al-Kaide: organizacija nije nestala, ali više nije ista, piše DW.

Regionalna uporišta umjesto globalne prijetnje

Jezgra Al-Kaide danas je slaba, no njezini regionalni ogranci i dalje su operativno snažni u dijelovima Afrike i Azije. U Sahelu je aktivan moćan savez Jama'at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), u Somaliji djeluje skupina Al-Shabaab, a na Arapskom poluotoku aktivan je ogranak AQAP. Afganistan također ostaje utočište organizacije. Središnje vodstvo i lokalni ogranci sve su udaljeniji.

"U osnovi moramo napustiti eurocentrični pogled", kaže umirovljeni islamolog Rüdiger Lohlker. Ističe da su Al-Kaida i druge džihadističke organizacije izvan Europe i SAD-a oduvijek bile znatno prisutnije nego što se to iz zapadne perspektive činilo.

Sama Al-Kaida sve rjeđe nastupa pod vlastitim imenom, što je velikim dijelom posljedica borbe protiv terorizma nakon 2001. godine. Prema Larsu Bergeru, profesoru za proučavanje terorizma na njemačkoj Visokoj saveznoj školi, vojne operacije i suradnja obavještajnih službi znatno su oslabile skupinu. "U tom smislu, napadi 11. rujna bili su veliki strateški neuspjeh Al-Kaide", kaže Berger. Očekivana masovna radikalizacija arapskog svijeta i pad tamošnjih režima nisu se dogodili. Deset godina kasnije, u svibnju 2011., ubijen je i vođa organizacije Osama bin Laden.

Nakon toga, Al-Kaida se reorganizirala. "Milicija je tražila područja u kojima bi se mogla trajno ukorijeniti – primjerice u dijelovima Afrike ili u Jemenu", objašnjava Berger. Posebno su joj pogodovale države sa slabim institucijama, preopterećenim sigurnosnim snagama i neriješenim lokalnim sukobima. Na području Sahela, primjerice, džihadističke skupine poput JNIM-a i lokalnog ogranka Islamske države (ISSP) natječu se za teritorij i resurse. U lipnju 2026. JNIM je izveo napad na međunarodnu zračnu luku u Niameyu.

Strateški zaokret nakon neuspjeha

Uspjesi tih skupina ne mogu se objasniti isključivo džihadističkom ideologijom, smatra Lohlker. Često se poklapaju s onim što on naziva ekonomijom nasilja. "Nasilje je odavno postalo ekonomski čimbenik terorizma." Otmice, krijumčarenje i pljačke stvaraju svojevrsnu "ekonomiju pljačke". Tamo gdje se nasiljem može zaraditi, džihadističke organizacije lakše pronalaze i zadržavaju ljude, osobito u područjima gdje država praktički ne postoji.

Tijekom godina promijenila se i strategija Al-Kaide. Berger uočava "strateški zaokret" od izravnih napada na "dalekog neprijatelja" prema izgradnji lokalnih struktura. "Sada vidimo pokušaj da se djeluje alternativno i postupno: umjesto spektakularnih činova nasilja naređenih s najviše razine, pribjegava se manjim akcijama, koje su prije svega inicirane odozdo." U Sahelu to znači sklapanje lokalnih saveza i preuzimanje kontrole nad teritorijem. Al-Kaida opstaje upravo zahvaljujući toj "lokalnoj prilagodbi", gdje globalni ciljevi džihada postaju ideološki okvir za borbu koja se vodi na lokalnoj razini, koristeći etničke i društvene napetosti.

Rivalstvo s Islamskom državom

U borbi za prevlast Al-Kaida ima snažnog konkurenta – Islamsku državu. "Na kraju se sve svodi na to da mlađe džihadiste više privlači Islamska država", kaže stručnjak za terorizam Benaim Heidenreiter-Zaid s Policijske akademije u Hamburgu. Islamska država izvodila je medijski uspješnije napade, dok je Al-Kaida, prema njegovom mišljenju, planirala dugoročnije.

"Islamska država željela se predstaviti i što prije pokazati rezultate kako bi eksplozivno rasla." Nakon brzog širenja uslijedio je i njezin slom, dok Al-Kaida i dalje postoji, iako u izmijenjenim okolnostima.

Za skupinu se danas postavlja pitanje može li zamijeniti stariju generaciju. Heidenreiter-Zaid kaže da je to moguće, ali upozorava da brend Al-Kaide gubi na privlačnosti, osobito u Europi. Iako džihadističke ideje nisu nestale, Al-Kaida je izgubila nekadašnju sposobnost masovne mobilizacije mladih. No, najveći problem u procjeni današnje opasnosti je nedostatak informacija. "Svi se slažu da o Al-Kaidi trenutačno gotovo nema informacija. Jednostavno se ne zna što rade", ističe Heidenreiter-Zaid. Znakovito je i da se od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. Al-Kaida gotovo nije oglašavala, dok su regionalnom scenom dominirali Hamas, Hezbollah, Hutiji i Iran. Dvadeset pet godina nakon 11. rujna, Al-Kaida je izgubila globalnu pozornicu, ali je naučila preživjeti na lokalnoj razini. Nije isključeno da se u slabim državama ukorijeni toliko čvrsto da od terorističke organizacije postane trajna politička i vojna sila.