LJUDI danas žive dulje nego ikad, a znanstvenici procjenjuju da bi do 2050. godine gotovo pola milijarde ljudi moglo biti starije od 80 godina.

Produljenje životnog vijeka djelomično je rezultat bolje prehrane, no još uvijek se vode rasprave o tome koji izbori jamče najzdraviju starost.

Dok se prehrana temeljena na biljnim namirnicama povezuje s dugovječnošću, konzumacija mesa ostaje kontroverzna tema. Novo istraživanje iz Kine donosi nove spoznaje o tome kako prehrana utječe na vjerojatnost doživljavanja stote godine, piše ScienceAlert.

Žene koje jedu meso imaju veće izglede doživjeti stotu? Postoji važan detalj

Studija provedena na više od 5000 osoba starijih od 80 godina otkrila je da su žene koje jedu meso imale veće izglede doživjeti stotu u usporedbi s vegetarijankama. Zanimljivo je da kod muškaraca nije utvrđena značajna veza između vegetarijanstva i dugovječnosti.

Međutim, jedan važan detalj mijenja tumačenje rezultata. Povezanost je postojala samo kod vegetarijanki s manjkom tjelesne težine.

"Svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većom vjerojatnošću dosezanja stote godine u skupini s pothranjenošću, dok se ta povezanost nije pojavila u skupinama s normalnom ili prekomjernom težinom", zaključili su autori studije.

Nadalje, vegetarijanci koji su konzumirali ribu, mliječne proizvode ili jaja imali su slične izglede za dugovječnost kao i osobe koje jedu meso. To upućuje na to da je za zdravo starenje presudan dovoljan unos kalorija i esencijalnih nutrijenata, a ne isključivo vrsta prehrane.

Ovi nalazi podupiru tezu da je očuvanje mišićne mase unosom proteina ključno za zdravo starenje.

Zašto tjelesna težina u starijoj dobi može biti važna?

Podaci potječu iz Kineskog longitudinalnog istraživanja o zdravoj dugovječnosti (CLHLS), jednog od najvećih svjetskih istraživanja o starijim osobama.

Znanstvenici sa Sveučilišta Fudan, Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti te Sveučilišta Shanghai Jiao Tong usporedili su podatke 1459 stogodišnjaka s podacima 3744 osobe u osamdesetim i devedesetim godinama života. Tim je otkrio da indeks tjelesne mase (BMI) djelomično objašnjava vezu između vegetarijanstva i kraćeg životnog vijeka.

Autori smatraju da ulogu BMI-ja u dugovječnosti treba dodatno istražiti, posebno zato što su starije osobe izloženije riziku od pothranjenosti. U tom se kontekstu spominje i "paradoks pretilosti", pojam koji opisuje pojavu da se veća tjelesna težina kod starijih osoba povezuje s boljim zdravstvenim ishodima, što je suprotno trendovima kod mlađih ljudi.

Znači li to da meso produljuje život? Ne baš

Važno je napomenuti da ova studija može otkriti samo povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu, što znači da su na rezultate mogli utjecati i drugi čimbenici. Primjerice, istraživanje nije pratilo promjene prehrambenih navika tijekom vremena, već je procjenjivalo samo prehranu u kasnijoj životnoj dobi, na koju može utjecati i sposobnost žvakanja određene hrane.

Unatoč tome, nalazi se uklapaju u širu sliku prema kojoj je životni stil, uključujući prehranu, san i tjelesnu aktivnost, jedan od glavnih čimbenika dugovječnosti. Neke procjene govore da se dosezanje devedesete godine u 70 posto slučajeva može pripisati zdravim navikama.

Koliko proteina treba jesti u starijoj dobi?

Prehrambene potrebe starijih osoba mogu se razlikovati od potreba mlađih, no većina istraživanja o vegetarijanstvu usredotočena je na mlađe dobne skupine. Jedna studija provedena na više od 65.000 ljudi pokazala je da vegetarijanci mogu imati veći rizik od prijeloma, vjerojatno zbog nižeg unosa kalcija i proteina.

S druge strane, pregled istraživanja iz 2026. godine sa Sveučilišta Wisconsin-Madison iznio je suprotan argument. Prema njemu, niži unos proteina zapravo može potaknuti zdravije starenje jer prehrana bogata proteinima drži stanice u stalnom stanju rasta. Koliko je točno proteina potrebno starijim osobama i dalje je predmet rasprave.

Prehrana je iznimno složeno područje, a na zdravlje utječu brojni društveni, okolišni i individualni čimbenici. Vegetarijanska prehrana i prehrana s malo mesa povezuju se s manjim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.

Ipak, nisu sve vrste mesa jednako povezane s negativnim zdravstvenim ishodima. Prerađeno i crveno meso češće se dovode u vezu s lošijim zdravljem, zbog čega se preporučuje njihova umjerena konzumacija.

"Naši nalazi naglašavaju važnost uravnotežene prehrane koja uključuje namirnice životinjskog i biljnog podrijetla za zdravu dugovječnost", napisao je istraživački tim. Dodaju da su potrebna daljnja istraživanja usmjerena na osobe vrlo visoke životne dobi kako bi se oblikovale precizne prehrambene smjernice.

Studija je objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.