BIJELI kruh i alkohol, vrlo popularne namirnice u Hrvatskoj, najviše potiču razvoj raka rektuma i debelog crijeva, pokazalo je novo veliko istraživanje. S druge strane vlakna koja se mogu naći u voću i povrću, ali osobito u žitaricama, te mangan, fosfor, magnezij, kalcij i ugljikohidrati imaju zaštitnu ulogu.

Do 25% slučajeva kolorektalnog raka povezuje se s prehranom

Autori studije, objavljene u časopisu Nutrients, u uvodu ističu kako je poznato da su sjedilački način života, pretilost, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, visok unos prerađenog mesa i slab unos voća i povrća neki od čimbenika životnog stila koji pridonose kolorektalnom raku.

Pritom treba imati na umu da je prehrana važan promjenjivi čimbenik u razvoju kolorektalnog raka. Od 20% do 25% slučajeva raka diljem svijeta može se povezati s prehranom.

Stoga se učestalost i posljedice kolorektalnog raka mogu značajno smanjiti primjenom strategija primarne prevencije, kao što je usvajanje zdravog načina života i prehrane, izbjegavanje čimbenika rizika te rano otkrivanje raka putem probira, ističu autori nove studije.

Kolorektalni rak četvrti je uzrok smrti u Hrvatskoj

Prema podacima Svjetske organizacije za istraživanje raka od kolorektalnog raka godišnje oboli oko 2 milijuna ljudi, a umre oko 0.95 milijuna. On je nakon raka pluća i raka dojke treći po učestalosti u svijetu.

U Hrvatskoj je četvrti glavni uzrok smrti (tablica dolje). Prema Registru za rak u Hrvatskoj od njega godišnje oboli oko 3600 ljudi, u čemu je udio muškaraca oko 60 posto.

Po smrtnosti smo na visokom drugom mjestu EU

U Europskoj uniji Hrvatska zauzima deveto mjesto po pojavnosti kolorektalnog raka, a po smrtnosti visoko drugo, odmah iza Mađarske. Genetika je važan faktor rizika, no na nju ne možemo utjecati. S druge strane životni stil, posebno prehrana i tjelovježba, nešto je što možemo mijenjati, a te promjene mogu značajno smanjiti rizik.

Konačno, važno je i pravovremeno otkrivanje pa je poželjno uključiti se u programe koje organizira hrvatski sustav, posebno za starije od 65.

Gastroenterolog dr. sc. Božo Radić kaže da Hrvatska od 2008. ima Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u kojem je planirano sudjelovanje ljudi od 50. do 74. godine.

"To je odličan program, međutim u Hrvatskoj on ne ispunjava svoju svrhu. Dominantan razlog je nizak odaziv. Odaziv od 40% nikada nije dosegnut, a kreće se oko 25-30%. Stoga se u Hrvatskoj otkriva svega 11% ranog raka debelog crijeva kod kojeg je izlječivost veća od 90%", kaže Radić.

Koliko često treba ići na kolonoskopiju?

"Kolonoskopija je najpreciznija dijagnostička i terapijska metoda, jer je jedina pri kojoj se mogu odstraniti prekancerozne promjene zvane polipi. Oko 90% karcinoma debelog crijeva nastaje iz polipa. Kad se otkriju i odstrane na vrijeme, prevenira se karcinom tj. rak debelog crijeva.

Ako je kolonoskopija uredna i nema drugih visokih rizika, preporuka ponavljanja je svakih 10 godina do 75. godine života. U SAD-u preporuka za prvu probirnu kolonoskopiju tj. skrining debelog crijeva je od 45. godine života", tumači naš stručnjak.

Istražen utjecaj čak 139 namirnica

Podaci o utjecaju prehrane u novoj studiji dobiveni su iz UK Biobank, arhive raznih zdravstvenih informacija o više od 500.000 odraslih Britanaca.

Autori ističu da je svrha studije bila sustavno procijeniti odnos između konzumacije 139 namirnica i hranjivih tvari (najviše do sada) obuhvaćenih online upitnikom i rizika od kolorektalnog raka, te istražiti odnos između interakcija genetike i prehrane te rizika.

Studija je provedena na uzorku od 118.210 sudionika koji su ispunili upitnik o prehrambenim navikama. Oko 1500 ispitanika razvilo je rak debelog crijeva tijekom 12 godina.

Rezultati su pokazali da su najveći negativni utjecaj na rizik od kolorektalnog raka imali bijeli kruh (HR 1,10 ) i alkohol (HR 1,08). Najveći pozitivan, odnosno zaštitni učinak imali su prehrambena vlakna, kalcij, magnezij, fosfor i mangan (grafikon dolje).

Grafikon pokazuje povezanost između 139 prehrambenih čimbenika i rizika od razvoja kolorektalnog raka. Y-os grafikona prikazuje statističku značajnost za svaki prehrambeni faktor pomoću logaritamske skale koja omogućuje lakše uspoređivanje značajnosti različitih prehrambenih faktora. X-os prikazuje procijenjeni rizik za svaku jedinicu porasta unosa određenog prehrambenog čimbenika dnevno.

Radić kaže da je ono što se često komentira i što ljudima zapravo najteže "pada" utjecaj hrane na rizik raka debelog crijeva, o čemu govori i ova studija. "Primjerice, zna se da crveno meso povećava relativni rizik kada se konzumira više od 100 grama dnevno, a procesuirano meso kada se konzumira više od 50 grama dnevno", kaže Radić.

"S druge strane konzumiranje mliječnih proizvoda oko 400 grama dnevno smanjuje relativni rizik", dodaje.

Osim kruha i alkohola, te crvenog i procesiranog mesa, izraženiji čimbenici rizika su prema studiji starija dob, pripadnost bijeloj rasi, pušenje, visok indeks tjelesne mase, dijabetes i genetska sklonost.

Specifično, povećana konzumacija namirnica koje sadrže kalcij i mangan rezultirala je nižom stopom raka debelog crijeva, dok je povećana konzumacija vlakana i magnezija snizila rizik od raka rektuma.

Najveća zaštita - cjelovite žitarice

Pritom je zanimljivo da su vlakna iz voća i povrća imala manji zaštitni efekt od vlakana iz žitarica. Učinak prehrane bio je izraženiji kod muškaraca nego kod žena. To znači da je preporučeno jesti proizvode koji sadrže cjelovite žitarice. 

Autori u studiji također ističu važnost konzumacije hrane bogate vitaminima i mineralima te smanjenja konzumacije šećera i tjelesne težine.