MALO pilot-istraživanje znanstvenika s Harvarda upućuje na to da bi svakodnevna konzumacija borovnica mogla ublažiti simptome depresije kod starijih osoba koje vode sjedilački način života. Riječ je o rizičnoj skupini koja često nema pristup drugim metodama za poboljšanje mentalnog zdravlja, poput boravka na otvorenom, pa bi borovnice mogle biti jednostavno i zdravo rješenje. Istraživanje je otkrilo i zanimljive promjene u crijevnim bakterijama, piše Science Alert.

Metodologija i prvi rezultati

U tromjesečnoj studiji sudjelovalo je 18 ispitanika starijih od 65 godina. Polovica je svakodnevno konzumirala 48 grama liofiliziranog praha borovnice, što je ekvivalent dvjema šalicama svježih bobica, dok je druga polovica dobivala placebo prah.

Na kraju istraživanja, simptomi depresije smanjili su se u obje skupine. Poboljšanja su ipak bila veća i dosljednija kod skupine koja je uzimala borovnice, iako razlika nije bila statistički značajna.

"Iako se promjene u mentalnom zdravlju ne razlikuju značajno među skupinama, čini se da su poboljšanja u skupini koja je konzumirala borovnice bila snažnija i s manje odstupanja u usporedbi s placebo skupinom", navode istraživači u radu objavljenom u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Aging.

Promjene u crijevnom mikrobiomu

Analiza je pokazala i promjene u crijevnom mikrobiomu kod sudionika koji su jeli borovnice. Zabilježene su izmjene u zastupljenosti šest vrsta gena bakterijskih enzima, od kojih je pet zabilježilo rast. Među njima je i gen uključen u proizvodnju gama-aminomaslačne kiseline (GABA), neurotransmitera čiji se nedostatak povezuje s depresijom.

Poznato je da vlakna i antocijanini, plavi pigmenti iz borovnica, mogu utjecati na crijevne bakterije, pa su određene promjene bile i očekivane. Ipak, znanstvenici ističu da je potrebna detaljnija analiza kako bi se točno utvrdili svi mehanizmi.

Ograničenja i budući koraci

Znanstvenici napominju da je istraživanje imalo nekoliko ograničenja. Uzorak je bio malen, a sudionice su većinom bile bjelkinje s blagim simptomima, bez klinički dijagnosticirane depresije.

Premda se iz ovih rezultata ne mogu izvlačiti čvrsti zaključci, oni predstavljaju temelj za buduća, opsežnija istraživanja. "Ovo pilot-istraživanje osmišljeno je da ispita izvedivost ovakve intervencije i prikupi preliminarne podatke potrebne za planiranje snažnije, veće studije", pojasnili su autori.

Buduće studije, kažu, trebale bi uključiti raznolikije i veće skupine ispitanika kako bi se kontrolirali mogući popratni faktori i početne razlike među sudionicima. Složena i dvosmjerna veza između mozga i crijeva još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, ali sve je više dokaza da prehrana utječe na mentalno zdravlje. Ovo istraživanje dodatno podupire tu tezu.

"Naši su podaci preliminarni i zahtijevaju daljnja istraživanja veze između borovnica, crijevnog mikrobioma i raspoloženja kod starijih osoba", zaključuju istraživači.