"SMATRAMO da bi novčanicu od tisuću kruna trebalo povući jer je prvenstveno koriste kriminalci, a ne obični potrošači", izjavio je u ponedjeljak Vegard Einan, izvršni direktor Næringslivets Hovedorganisasjona, najveće norveške udruge poslodavaca. Norveška javna radiotelevizija (NRK) provela je potom anketu na ulicama Stavangera koja je pokazala da većina ispitanika nikad nije vidjela ni koristila spomenutu novčanicu koja vrijedi oko 85 eura.

Einan smatra da je zabrinjavajuće što Norveška ima toliko gotovine u optjecaju (7,5 milijuna novčanica od 1000 kruna) dok velika većina građana koristi digitalna rješenja za plaćanje. Iz toga je zaključio da se tisuće novčanica norveških kruna ilegalno prenose preko granice i ulaze u sustav pranja novca.

"Veliki dio gotovine koristi se za gospodarski kriminal"

I Pål Lønseth, ravnatelj norveškog Økokrima, posebnog policijskog odjela koji se bavi gospodarskim kriminalom, ističe da su novčanice od 500 i 1000 kruna posebno atraktivne organiziranom kriminalu u procesu pranja novca. "Znamo da se veliki dio gotovine u Norveškoj danas koristi za gospodarski kriminal jer se novčanice teško mogu pratiti", rekao je Lønseth za NRK.

Da među norveškim građanima gotovina, pogotovo krupnijih apoena, nije nimalo popularna govore i poteškoće NRK-ovih reportera da za potrebe emisije dođu do novčanice od 1000 kruna. Norveške banke, kao i skandinavske općenito, ne barataju s gotovinom, pa su novinari do željene novčanice uspjeli doći tek na četvrtom bankomatu.

Korištenje gotovine u Skandinaviji već dugo opada, a ovaj trend se posebno ubrzao tijekom pandemije. Norveška i Švedska su zemlje s najmanjom količinom gotovine u optjecaju na svijetu u odnosu na BDP - jedva jedan posto. Eurozona je na otprilike 11 posto, ali trend plaćanja gotovinom također je na silaznoj putanji.

Norveška središnja banka u posljednjem izvještaju piše da su gotovinska plaćanja na prodajnim mjestima pala na samo dva posto. Otprilike 66 posto plaćanja obavlja se platnim karticama, 30 posto preko mobitela, a dva posto na druge načine.

Švedska je trenutačno možda i najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Cijeli sektori, primjerice javni prijevoz, uopće više ne prihvaćaju gotovinu.

Samo pet posto kupaca plaća gotovinom

Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.

U istraživanju koje je prije tri godine provela švedska središnja banka pokazalo se da je samo osam posto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju posljednju kupnju. Taj je postotak prije samo desetak godina iznosio čak 40 posto, a danas bi mogao biti bliže pet posto.

Prema jednom istraživanju o navikama potrošača iz 2024. godine, čak 51 posto Šveđana koristi mobitel (Apple Pay, aplikaciju Swish i Samsung Pay) za plaćanje na prodajnim mjestima. Isto tako, 87 posto ispitanika kaže da ima veće povjerenje u spomenute aplikacije nego u gotovinu.

Danska je u lipnju ove godine povukla novčanicu od 1000 kruna, no javnost nije bila jedinstvena. Dok su jedni kritizirali ovu odluku i smatrali da je to nepotreban korak, drugi su je dočekali kao prirodan razvoj događaja. Iako odmak od gotovine u Danskoj ide nešto sporije, njeno korištenje u plaćanjima na prodajnim mjestima prepolovilo se od 2017. godine.

Gotovina kao sigurnosna rezerva

Više od 90 posto svih transakcija u trgovinama odvija se digitalno, no jedna ovogodišnja studija pokazuje da čak 87 posto Danaca želi zadržati gotovinu, uglavnom kao sredstvo plaćanja u kriznim situacijama.

Općenito se u skandinavskim društvima posljednjih godina pojavila zabrinutost zbog trenda nestanka gotovine. Mnogi ukazuju da gotovina ne smije biti potpuno ukinuta, ponajprije zbog građana koji ne mogu ili ne žele koristiti digitalna plaćanja.

Međutim, postoje i drugi, društveno važniji razlozi. Švedska agencija za civilnu zaštitu i hitne situacije (MSB) upozorila je nedavno da bi bezgotovinsko društvo moglo postati ranjivo u vrijeme rata, krize i dugotrajnih nestanaka struje. Istraživanja pokazuju da je gotovina stabilna rezerva kada digitalni sustavi nestanu iz bilo kojeg razloga.

Neke financijske agencije procjenjuju da bi gotovina u Švedskoj i Norveškoj mogla nestati za 10, a u Danskoj za najviše 20 godina. Hrvatska zaostaje za Skandinavijom kad je riječ o odmaku od gotovine, ali drži se trendova digitalnog plaćanja u eurozoni.

Prema istraživanju Europske središnje banke o navikama plaćanja iz 2024. godine, 55 posto svih transakcija na prodajnim mjestima odnosi se na gotovinu, 38 posto na platne kartice, tri posto na mobilne aplikacije i četiri posto na ostale bezgotovinske oblike plaćanja. U Austriji je prošle godine gotovinom plaćeno čak 62 posto kupnji, u Njemačkoj 53 posto, a u Sloveniji 64 posto.