Novi američki savjeti za prehranu izazvali su uzbunu. Zašto?
NOVE američke prehrambene smjernice (DGA) za razdoblje 2025.-2030. izazvale su pravu uzbunu među stručnjacima i u javnosti nedugo nakon što su objavljene 7. siječnja 2026.
Znanstvenici organizacija The Center for Science in the Public Interest i The Center for Biological Diversity ocijenili su da su službene smjernice preblage, nedovoljno jasne i pod političkim utjecajem američke prehrambene industrije. U zajedničkom odgovoru objavili su vlastite \"Beskompromisne preporuke\", u kojima traže stroža ograničenja ultra-procesirane hrane, dodanih šećera i crvenog mesa te snažniji fokus na zdravlje i okoliš.
"Iako su industrije mesa i mliječnih proizvoda možda oduševljene novom prehrambenom piramidom, američka javnost ne bi trebala biti; smjernice o proteinima i mastima u ovom DGA-u u najboljem su slučaju zbunjujuće, a u najgorem štetne... Uz to što daje proturječne preporuke, dokument širi i otvorenu dezinformaciju da 'zdrave masti' uključuju maslac i goveđi loj", upozoravaju znanstvenici.
Problematična piramida
Nove smjernice popraćene su i vizualnom ilustracijom - piramidom koja dijelom šalje sasvim krive poruke.
Primjerice, iz nje se može steći dojam da su crveno meso i punomasno mlijeko namirnice koje je dobro konzumirati u što većim količinama. To je kontroverzno jer je crveno meso prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC) klasificirano kao vjerojatno karcinogeno, dok je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) za zdravlje krvožilnog sustava dobro ograničavanje unosa zasićenih masnoća, koje su uglavnom prisutne u namirnicama životinjskog podrijetla.
S druge strane iz oblika piramide moglo bi se zaključiti da udio cjelovitih žitarica u prehrani treba smanjiti na minimum, što je opet u neskladu sa znanstvenim istraživanjima.
Stječe se dojam da je svrha novih smjernica riješiti najveći problem Amerikanaca - prekomjernu težinu i to uz promoviranje proteina koji duže održavaju osjećaj sitosti, te da pritom idu na ruku američkoj mesnoj industriji i navikama Amerikanaca, osobito glasačima MAGA-e.
To se čini uz maksimalna pojednostavljenja poruka kao što je glavni moto novih smjernica - Eat Real Food (jedite pravu/neprerađenu hranu), s time da ta pojednostavljenja često nisu jednostavna, već prije nejasna. Kako bi bilo jasnije što je sve sporno u novim smjernicama, prenosimo neke najkontroverznije dijelove najosporavanijih.
Proteini u svakom obroku
"Prioritet dajte visokokvalitetnim, nutritivno bogatim proteinskim namirnicama kao dijelu zdrave prehrane. Konzumirajte raznolike proteinske namirnice životinjskog podrijetla, uključujući jaja, perad, plodove mora i crveno meso, kao i razne proteinske namirnice biljnog podrijetla, uključujući grah, grašak, leću, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i soju.
Cilj dnevnog unosa proteina: 1.2-1.6 grama proteina po kilogramu tjelesne mase, prema potrebi prilagođeno prema vašim individualnim kalorijskim potrebama", stoji u smjernicama DGA.
Jedna od prvih stvari koja upada u oči jest da je preporučena dijeta izrazito mesna. Neki kritičari to povezuju sa činjenicom da ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. već duže osobno favorizira i promiče takvu prehranu.
Primjerice, Wall Street Journal navodi da meso čini glavninu njegove prehrane te čak da ima na stotine kilograma mesa u zamrzivaču.
Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, direktorica tvrtke Vitaminoteka i klinička nutricionistica u KBC-u Zagreb ističe da su preporuke za višestruko povećanje unosa proteina, usmjeravanje prema punomasnim mliječnim proizvodima, mesu, jajima, pa i goveđem loju najblaže rečeno kontroverzne.
"Nove smjernice preporučuju unos od 1.2 do 1.6 g proteina po kg tjelesne mase dnevno za odrasle, što je 50-100 % više nego ranije. Potrebe za proteinima razlikuju se među osobama i ovise o brojnim čimbenicima. Višak proteina tijelo može pretvoriti u masnoću, što može dovesti do povećanja tjelesne mase, a postoje i ograničenja za osobe s kroničnom bolešću bubrega.
Također, u smjernicama nedostaje jasno razrađena preporuka o kvaliteti različitih izvora proteina, posebice ako uzmemo u obzir da ih mnogi u SAD-u već unose više nego dovoljno. Značajno povećanje ukupnog unosa proteina bez razlikovanja između različitih izvora može imati neželjene dugoročne zdravstvene posljedice. Dokazi i dalje ukazuju da biljni proteini i riba imaju povoljnije učinke na zdravlje od prehrane bogate crvenim mesom. Ako gledamo novu obrnutu piramidu mogli bismo zaključiti da proteine treba osigurati upravo iz životinjskih izvora jer se mahunarke tek sramežljivo naziru u vidu konzerve mahuna i vrećice graška", tumači Vranešić Bender.
Mlijeko, mliječni proizvodi i zdrave masti
"Kada birate mliječne proizvode, uključite punomasne proizvode bez dodanih šećera. Mliječni proizvodi izvrstan su izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala. Cilj dnevnog unosa mliječnih proizvoda: 3 porcije dnevno kao dio prehrane na razini 2.000 kcal, prema potrebi prilagođeno prema vašim individualnim energijskim potrebama.
Odaberite zdrave masti. Zdrave masti nalaze se u mnogim cjelovitim namirnicama, kao što su meso, perad, jaja, plodovi mora bogati omega-3, orašasti plodovi, sjemenke, punomasni mliječni proizvodi, masline i avokado.
Kod kuhanja ili dodavanja masti u jela, dajte prioritet uljima s esencijalnim masnim kiselinama, poput maslinovog ulja. Druge opcije su maslac ili goveđa mast. Općenito, unos zasićenih masti ne bi trebao prelaziti 10% ukupnih dnevnih kalorija", piše u DGA.
Vranešić Bender kaže da zbunjuje činjenica da nove smjernice svrstavaju namirnice životinjskog podrijetla s višim udjelom zasićenih masti, poput mesa i punomasnih mliječnih proizvoda, zajedno s biljnim namirnicama koje sadrže manje zasićenih masti.
"Ne navodi se jasno koje bi se od tih namirnica trebale birati češće, a koje rjeđe kako bi se ostalo unutar preporučene gornje granice unosa. Konzumacija preporučenih punomasnih mliječnih proizvoda, mesa i životinjskih izvora masti vrlo će lako dovesti do dnevne količine zasićenih masti koja premašuje 10% energijskog unosa", tumači Vranešić Bender.
Izbjegavanje dodanih sladila
"Izbjegavajte zaslađena pića, poput gaziranih sokova, voćnih napitaka i energetskih pića. Iako se niti jedan dodani šećer ili niskokalorični zaslađivači ne smatraju dijelom zdrave prehrane, jedan obrok ne bi trebao sadržavati više od 10 grama dodanih šećera", savjetuje, među ostalim, DGA.
Vranešić Bender kaže da nove smjernice predstavljaju pooštravanje u odnosu na prethodne smjernice, koje su dopuštale do 10 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, što je podrazumijevalo oko 50 g dodanog šećera dnevno u prehrani od 2.000 kalorija. "No to također može zbunjivati jer neki ljudi mogu jesti dva veća obroka dnevno, a neki pet manjih\", dodaje.
Manje alkohola
"Konzumirajte manje alkohola radi boljeg zdravlja. Osobe koje bi trebale potpuno izbjegavati alkohol uključuju trudnice, osobe koje se oporavljaju od zlouporabe alkohola ili ne mogu kontrolirati količinu, te osobe na lijekovima ili s medicinskim stanjima koja mogu ulaziti u interakcije s alkoholom", napominje DGA.
Vranešić Bender ističe da je ova poruka DGA nejasna jer ne navodi nikakve količine. "Bez konkretnih ograničenja teško je shvatiti što to manje zapravo znači", dodaje.
Naime, Europska zdravstvena agencija EMA jasno ističe kako nova istraživanja pokazuju da nijedna količina alkohola nije zdrava, ali istodobno navodi orijentacijske gornje granice za smanjenje rizika - najviše jednu standardnu čašu alkohola dnevno za žene i najviše dvije za muškarce, pri čemu standardna čaša podrazumijeva oko 1 dl vina, 2.5 dl piva ili 0.3 dl žestokog pića.
Izostavljen aspekt održivosti
Treba konačno istaknuti da je iz smjernica DGA evidentno da se tvorci dokumenta nisu vodili važnim pitanjima održivosti i ugljičnog otiska koja imaju važnu ulogu u razvoju prehrambenih smjernica EU. Vranešić Bender kaže da je to "problematično jer izbor hrane značajno utječe na okoliš, a istovremeno je snažno oblikovan socioekonomskim i kulturnim čimbenicima".
