U ZAGREBAČKOM zatvoru Remetinec u petak su prosvjedovala 42 zatvorenika. Odbili su se vratiti u ćelije nakon šetnje zbog pretrpanosti soba i loših uvjeta boravka. Iz Sindikata pravosudne policije Hrvatske poručuju da je incident upozorenje na stanje u sustavu.

"Zatvorenici su izrazili nezadovoljstvo uvjetima smještaja, načinom na koji su smješteni i kako se prema njima postupa. Možemo reći da smo imali sreće što je sve završilo mirnim putem. Apeliram na sve da imaju strpljenja jer nikakva pobuna neće donijeti dobro, ni jednoj ni drugoj strani", rekao je Jelenko Krešo, dopredsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske.

Sindikat: Rizik od sukoba je stvaran

Iz Ministarstva pravosuđa priopćili su da su se 42 zatvorenika, koja su odbijala povratak u sobe, na to ipak odlučila nakon razgovora s pravosudnim policajcem. U sindikatu kažu da takve situacije predstavljaju velik rizik. "Normalno da postoji rizik. Uzmite u obzir da se njih 42 nije htjelo mirno vratiti, tu morate primijeniti sredstva prisile i već dolazite do sukoba", objasnio je Krešo.

Dodao je da je sustav na granici izdržljivosti. "Pitanje je koliko ćemo to uspjeti i hoćemo li i dalje to uspijevati rješavati jer su naši resursi iscrpljeni. I mi u pravosudnoj policiji i osobe koje su zatvorene s druge strane brave traže svoja prava", rekao je.

Dugogodišnji problem prenapučenosti

Krešo navodi da su uvjeti smještaja ključni problem. "Spavate na madracima u prostoriji gdje stane pet ili šest ljudi, a ima ih osam, devet, deset. Na kraju ćemo očito morati naše marice pretvoriti u ćelije ili ih voziti autobusom dok se mjesto ne oslobodi jer kapaciteta više nema", kazao je.

Iz ureda pučke pravobraniteljice također ističu da je riječ o dugogodišnjem problemu na čijem se rješavanju nije dovoljno radilo.

"Ustavni sud je još 2009. naložio da se u roku od pet godina uvjeti smještaja u zatvoru u Zagrebu prilagode, ali to još nije napravljeno", izjavila je Ana Tretinjak, glasnogovornica pučke pravobraniteljice. Krešo se na to nadovezao pitanjem odgovornosti. "Sada vidimo da od tih obećanja nema ništa. Pitamo se hoće li netko nakon neispunjenih obećanja preuzeti odgovornost", rekao je.

Alternativne kazne se nedovoljno koriste

Tretinjak je upozorila da se druge zakonske mogućnosti ne koriste dovoljno. "Već 13 godina Kazneni zakon predviđa da netko može služiti kaznu zatvora do godinu dana u vlastitom domu, ali se ta mogućnost praktički ne može koristiti. Isto tako, elektronički nadzor lani je korišten samo 46 puta", rekla je.

I u Ministarstvu su svjesni problema s neadekvatnim uvjetima u zatvorskom sustavu. Čeka se proširenje postojećih i izgradnja novih zatvorskih kapaciteta, a prvih 300 novih mjesta očekuje se do proljeća.