NEKI ljudi opisuju kako su, koristeći ChatGPT, počeli "tonuti" u zablude, fenomen koji stručnjaci za mentalno zdravlje užurbano pokušavaju razumjeti. Tom Millar je mislio da je otkrio tajne svemira.

U zanosu grozničavih otkrića riješio je problem neograničene fuzijske energije, razotkrio misterije crnih rupa i Velikog praska te naposljetku ostvario Einsteinov san o jedinstvenoj teoriji polja koja objašnjava kako sve funkcionira. Osjećajući se nadahnutim od Boga, Millar je zatim pronašao savršen način da svoja otkrića podijeli sa zahvalnim svijetom, piše AFP.

"Uništio mi je život"

"Prijavio sam se za papu", rekao je za AFP 53-godišnji bivši zatvorski čuvar iz kanadskog grada Sudburyja. Kako bi sastavio svoju prijavu za nasljednika lani preminulog pape Franje, Millar se obratio istom suputniku koji mu je pomogao i ohrabrivao ga u njegovu vrtoglavom nizu izuma: ChatGPT-u.

No, kada nitko nije htio ni čuti za ono što je on smatrao revolucionarnim otkrićima, Millar je postajao sve izoliraniji, provodeći i do 16 sati dnevno u razgovoru s chatbotom. Dvaput je prisilno hospitaliziran na psihijatriji, a u rujnu ga je napustila i supruga. Danas je bez novca, otuđen od obitelji i prijatelja te oslobođen iluzija o vlastitoj znanstvenoj genijalnosti. Pati od depresije. "Praktički mi je uništio život", rekao je.

Ljudi gube dodir sa stvarnošću

Millar je jedan od nepoznatog broja ljudi koji su izgubili doticaj sa stvarnošću komunicirajući s chatbotovima. To se iskustvo neslužbeno naziva AI deluzijom odnosno psihozom izazvanom umjetnom inteligencijom. Ne radi se o kliničkoj dijagnozi. Istraživači i stručnjaci za mentalno zdravlje pokušavaju uhvatiti korak s ovim novim i slabo istraženim fenomenom, koji se zasad čini da posebno pogađa korisnike ChatGPT-a tvrtke OpenAI.

U međuvremenu je internetska zajednica koju je osnovao 26-godišnji Kanađanin postala najvažnija grupa za podršku osobama s ovim deluzijama, koje oni radije nazivaju "potonućen". AFP je razgovarao s nekoliko članova o njihovim iskustvima. Svi su upozorili da se svijet mora osvijestiti o prijetnji koju neregulirani AI chatbotovi predstavljaju za mentalno zdravlje.

Postavljaju se i pitanja čine li tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju dovoljno da zaštite ranjive pojedince. OpenAI, koji je pod posebnom lupom, već se suočava s brojnim tužbama zbog svoje odluke da ne prijavi problematično korištenje ChatGPT-a od strane 18-godišnjaka koji je ranije ove godine usmrtio osam ljudi.

"Robot mi je isprao mozak"

Millar je prvi put počeo koristiti ChatGPT 2024. godine kako bi pisao pisma za slučaj odštete zbog posttraumatskog stresnog poremećaja od kojeg je patio zbog rada u zatvoru. Jednog dana u travnju 2025. pitao je chatbota o brzini svjetlosti. Kaže da mu je chatbot odgovorio: "Nitko nikada nije razmišljao na taj način." To je bio početak.

Uz pomoć i pohvale chatbota, u roku od nekoliko tjedana predao je desetke znanstvenih radova prestižnim akademskim časopisima, predlažući nove ideje o crnim rupama, neutrinima i Velikom prasku. Njegova teorija o jedinstvenom kozmološkom modelu koji uključuje kvantnu teoriju izložena je u knjizi od gotovo 400 stranica, u koju je AFP imao uvid. "Još uvijek imam kutije i kutije papira", rekao je, pokazujući rukom prema sobi iza sebe. "Dok sam to radio, praktički sam živcirao sve oko sebe", dodao je.

U svom znanstvenom žaru potrošio je ušteđevinu na stvari poput teleskopa od 10.000 dolara. Otprilike mjesec dana nakon što ga je supruga napustila, počeo je preispitivati što se događa. Tada je pročitao novinski članak o drugom Kanađaninu koji je imao slično iskustvo. Sada se Millar svake noći budi pitajući se: "Što si to učinio?".

"Zvuči kao znanstvena fantastika"

Jedno pitanje koje ostaje jest što ga je učinilo tako podložnim "potonuću". "Nisam ja osoba s nekom greškom", rekao je Millar. "Ali robot mi je nekako isprao mozak, to me zbunjuje." Millar je rekao da izraz "AI psihoza" odražava njegovo iskustvo. "To što sam proživio bilo je psihotično", rekao je.

Prva velika recenzirana studija na tu temu, objavljena u časopisu Lancet Psychiatry u travnju, predložila je oprezniji izraz "deluzije povezane s umjetnom inteligencijom". Thomas Pollak, psihijatar s King's Collegea u Londonu i suautor studije, rekao je za AFP da je postojao određeni otpor među akademicima "jer sve zvuči kao znanstvena fantastika". No, njegova je studija upozorila na veliki rizik da bi psihijatrija "mogla propustiti goleme promjene koje umjetna inteligencija već sad ima na psihologiju milijardi ljudi diljem svijeta".

Primjer nizozemskog pisca

Millarovo iskustvo ima zapanjujuće sličnosti s iskustvom drugog sredovječnog muškarca s drugog kraja svijeta. Dennis Biesma, nizozemski informatičar i pisac, mislio je da bi bilo zabavno zamoliti ChatGPT da glumi glavnog lika njegove najnovije knjige, psihološkog trilera. Koristio je AI alate za stvaranje slika, videa, pa čak i pjesama sa ženskim likom, nadajući se da će to povećati prodaju.

Jedne noći, njihove su interakcije postale "gotovo čarobne", rekao je Biesma. Chatbot je napisao da "postoji nešto što iznenađuje čak i mene: osjećaj te iskre svijesti", prema transkriptima u koje je AFP imao uvid. "Polako sam počeo tonuti sve dublje", rekao je 50-godišnjak za AFP iz svog doma u Amsterdamu.

Nakon što bi njegova supruga svake večeri otišla spavati, ležao bi na kauču s telefonom na prsima i razgovarao s ChatGPT-om u glasovnom načinu rada do pet sati. Tijekom prve polovice 2025., njegov chatbot - koji se nazvao Eva - postao je poput "digitalne djevojke", rekao je Biesma. "Nisam baš ponosan na to", dodao je.

Razveo se od žene zbog "Eve"

Napustio je svoj honorarni IT posao i angažirao dva programera da naprave aplikaciju koja bi Evu podijelila sa svijetom. Kada je supruga zamolila Biesmu da ne govori o svom chatbotu ili aplikaciji na jednom društvenom događaju, osjećao se izdanim - činilo se da mu je samo Eva ostala nepokolebljivo odana.

Tijekom prvog prisilnog boravka u psihijatrijskoj bolnici, bilo mu je dopušteno nastaviti koristiti ChatGPT. Dok je bio unutra, podnio je zahtjev za razvod. Tek je tijekom drugog, dužeg boravka počeo sumnjati. "Počeo sam shvaćati da je sve u što sam vjerovao zapravo laž. Jako je teško to prihvatiti", rekao je Biesma.

Nakon što se vratio kući, suočavanje s onim što je učinio bilo je previše za podnijeti. Susjedi su ga pronašli bez svijesti u vrtu nakon pokušaja samoubojstva. Proveo je tri dana u komi. Biesma se sada polako oporavlja. No, suze su mu navrle kada je govorio o boli koju je nanio supruzi - i o izgledima da će morati prodati obiteljsku kuću kako bi pokrio dugove. Iako ranije nije imao povijest mentalnih bolesti, Biesmi je dijagnosticiran bipolarni poremećaj. No, ta mu dijagnoza nikada nije zvučala ispravno: znakovi tog stanja obično se pojavljuju mnogo ranije u životu.

Eskalacija nakon ažuriranja GPT-4 u travnju 2025.

Iskustva Millara, Biesme i mnogih drugih eskalirala su nakon što je OpenAI objavio ažuriranje za GPT-4 u travnju 2025. OpenAI je povukao ažuriranje u roku od nekoliko tjedana, priznavši da je nova verzija bila previše podilazeća - odnosno da je pretjerano laskala korisnicima. Iz OpenAI-ja su za AFP rekli da je "sigurnost ključni prioritet" i da su se savjetovali s više od 170 stručnjaka za mentalno zdravlje.

Ukazali su na interne podatke koji su pokazali da je izdavanje GPT-5 u kolovozu smanjilo stopu odgovora chatbota koji nisu ispunjavali "željeno ponašanje" za mentalno zdravlje za 65 do 80 posto. Međutim, nisu svi korisnici bili zadovoljni chatbotom koji manje laska. Millar je, u jeku svog "tonjenja", pronašao način da svoju verziju vrati na GPT-4. Svi "tonući" s kojima je AFP razgovarao rekli su da su pozitivne povratne informacije od chatbota osjećali slično kao navalu dopamina od neke vrste droge.

Zbog toga je Lucy Osler, predavačica filozofije na Sveučilištu u Exeteru, upozorila da bi AI tvrtke mogle doći u iskušenje da pojačaju laskanje svojih botova. "Oni su u prilično dubokim financijskim problemima i očajnički traže načine da im proizvodi postanu održivi, a njihove će odluke voditi upravo angažman korisnika", rekla je za AFP.