OD IDUĆEG utorka vozače bi na benzinskim postajama mogle dočekati više cijene goriva. Prema neslužbenim informacijama, poskupljuju sve vrste goriva, a dizel bi mogao dosegnuti povijesno najvišu razinu u Hrvatskoj. To su cijene koje će vrijediti ako Vlada ne intervenira, javlja RTL.

Očekivana poskupljenja

Ako ne bude Vladine intervencije, cijena litre eurosupera trebala bi porasti za jedan cent i iznositi 1,74 eura. Eurodizel bi poskupio za deset centi, pa bi mu nova cijena bila 1,95 eura po litri. Najveći rast cijene predviđa se za plavi dizel, koji bi trebao poskupjeti za 11 centi na 1,51 euro.

Dizel na povijesno najvišoj razini?

Ako vlada ne donese drugačiju odluku, cijena dizela od 1,95 eura po litri bila bi najviša zabilježena u povijesti Hrvatske. Dosad je Hrvatska imala jedne od nižih cijena goriva u Europi, no to bi se od idućeg tjedna moglo promijeniti.

Zašto cijene nafte i dizela naglo rastu?

Pozadina novog udara na džepove vozača leži u globalnim poremećajima izazvanim ratom SAD-a protiv Irana, koji već mjesecima potresa svjetsko energetsko tržište. Situacija je dodatno eskalirala nakon napada dronovima na saudijski naftovod Istok-Zapad, ključnu alternativnu rutu za transport sirove nafte nakon što je plovidba kroz Hormuški tjesnac postala nesigurna. Cijene barela tipa Brent zbog toga su skočile iznad 100 dolara, a pojedine isporuke u Europi premašile su i 120 dolara.

Kako je  upozorio energetski stručnjak Davor Štern, poskupljenja nisu samo posljedica fizičkog manjka goriva, nego ponajprije burzovnih špekulacija. "Mi slijedimo tržišta, a tržišta rade što rade. Burze su se opet vratile svojim tradicionalnim kladioničarskim metodama – nije toliki stvarni nedostatak dizela koliko su očekivanja da ga neće biti potjerala cijenu prema gore", objasnio je Štern.

Ekonomistica: Vlada više gotovo da nema prostora za pomoć

O tome ima li država uopće mehanizme kojima bi zaustavila ovaj rast, za Index je govorila profesorica Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Upozorava da su geopolitičke okolnosti izrazito nepovoljne te da Vladi ponestaje instrumenata kojima bi amortizirala nove udare.

"Mislim da je prostor za sprječavanje daljnjeg rasta cijena goriva prilično ograničen. Kod trošarina ga gotovo i nema, posebno kod dizela, dok je i kod benzina vrlo uzak", ističe Ivanov.

Iako se u javnosti često spominje rezanje stope PDV-a, ekonomistica smatra da to ne bi bio dobar potez: "Načelno je moguće smanjiti PDV na gorivo, ali to ne bih sugerirala jer su državne financije već pod pritiskom rizika većeg deficita. Treća opcija bila bi dodatno rezanje marži distributera, no znamo da su i na ovim razinama one za male trgovce postale neodržive."