JEDNA od najvećih zagonetki u globalnom gospodarstvu je pitanje zašto je tržište nafte ostalo tako mirno tijekom jednog od najvećih poremećaja u opskrbi u povijesti. Hormuški tjesnac paraliziran je tromjesečnim ratom, što je bio crni scenarij koji je malo tko smatrao mogućim prije sukoba s Iranom.

Vidljiv promet kroz tjesnac i dalje je rijedak i procjenjuje se na samo 15 posto predratne razine, prema podacima JPMorgana, no cijene nafte, barem zasad, nisu dosegnule opasne razine kojih su se analitičari pribojavali, piše CNN.

Tajna "curenja" nafte

Jedna od teorija glasi da iznenađujuće velika količina sirove nafte ipak prolazi kroz dvostruku blokadu Hormuškog tjesnaca, što pomaže globalnom energetskom sustavu da apsorbira ovaj povijesni šok. Stručnjaci su za CNN izjavili kako je moguće da tankeri koji prevoze te takozvane "tajne tokove" izbjegavaju blokadu isključivanjem svojih transpondera kako bi ostali neotkriveni.

JPMorgan procjenjuje da su u posljednja dva tjedna svibnja ti tajni tokovi iznosili oko 2,1 milijun barela dnevno. To je malen, ali značajan dio od 15,6 milijuna barela koliko je prije rata svakodnevno prolazilo Hormuškim tjesnacem.

"Čini se da, unatoč pomorskoj blokadi i drastičnom padu komercijalnog prometa, kroz tjesnac i dalje prolazi iznenađujuće velika količina sirove nafte i derivata", napisala je prošli tjedan u bilješci klijentima Natasha Kaneva, voditeljica globalne robne strategije u JPMorganu.

"Fantomske" plovidbe

Bob McNally, osnivač i predsjednik tvrtke Rapidan Energy Group, rekao je za CNN kako se slaže da su tajni tokovi možda odgodili ili donekle ublažili krizu.

"Polazimo od pretpostavke da je promet kroz Hormuz pao na nula do 10 posto predratnog, no zbog ovog 'curenja' mogao bi biti nešto veći", rekao je McNally. "To ni približno nije dovoljno da se izbjegne veliko povlačenje zaliha, ali ipak donekle smanjuje pritisak."

Jan Stuart, globalni energetski ekonomist i strateg u investicijskoj banci Piper Sandler, procjenjuje da je u svibnju iz Hormuškog tjesnaca izašlo oko 2,9 milijuna barela sirove nafte dnevno. Ta procjena uključuje oko 2,1 milijun barela na plovilima za koja se čini da su plaćala pristojbe iranskim subjektima.

Ostatak od oko 900.000 barela odnosi se na "fantomske" plovidbe, odnosno plovila koja su prolazila plovnim putem u mraku, s isključenim transponderima. "Te 'fantomske' ili tajne isporuke pomažu", rekao je Stuart za CNN. "Kriza je ublažena puno bolje nego što sam mislio da je moguće."

I drugi čimbenici drže cijene pod kontrolom

Terminski ugovori za naftu Brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, u petak su pali na 93 dolara po barelu. To je znatno iznad predratne razine od oko 70 dolara, ali i osjetno ispod nedavnog vrhunca od 114 dolara.

Ipak, tajni tokovi nisu najveći razlog mirnoće na tržištu. Piper Sandler procjenjuje da je oko 4,5 milijuna barela sirove nafte dnevno napustilo Perzijski zaljev drugim putem, uglavnom naftovodom Istok-Zapad koji povezuje saudijska naftna polja s lukom Yanbu na Crvenom moru.

Još je važnije što je Kina drastično smanjila uvoz sirove nafte i umjesto toga se okrenula svojim golemim zalihama. Manja potražnja iz Kine, jednog od najvećih svjetskih potrošača energije, pomogla je ublažiti krizu u opskrbi.

Kaneva iz JPMorgana tvrdi da drugi čimbenici uključuju i veće smanjenje potražnje nego što se mislilo, kao i veće zalihe od prijavljenih. "Sve te prilagodbe zajedno pomažu objasniti zašto cijene blizu 100 dolara ne znače da je poremećaj malen", napisala je Kaneva. "One, naprotiv, signaliziraju da je tržište pronašlo načine - iako skupe - da ga apsorbira."

"Stvari će se pogoršati"

Neki naftni veterani zabrinuti su da tržište, uljuljkano ovim privremenim rješenjima, podcjenjuje stvarni utjecaj krize. Komercijalne zalihe nafte naglo su pale od početka rata, a američke strateške rezerve sirove nafte brzo se približavaju najnižoj razini od ranih 1980-ih. "Stvari će se pogoršati", rekao je Stuart iz Piper Sandlera.

Stuart predviđa da će prosječna cijena nafte Brent u srpnju i kolovozu iznositi 130 dolara po barelu. Ako se ta prognoza pokaže točnom, to znači da bi cijene goriva u SAD-u ovog ljeta mogle naglo porasti iznad 5 dolara po galonu, u usporedbi s današnjih oko 4,20 dolara.

Stuart smatra da će cijene nafte morati brzo rasti kako bi potaknule daljnje interventno oslobađanje zaliha i primorale svijet da smanji potrošnju. "Morat ćete uvjeriti ljude. A to je puno lakše učiniti kad su cijene visoke", rekao je.