Ruske trupe nastavljaju s minimalnim napretkom u Donjeckoj oblasti. Ovih dana zauzeta su neka manja mjesta između gradova Pokrovska i Konstantinovke u spomenutoj oblasti. Ideja ruske vojske je presjeći željeznički i cestovni pravac između ta dva grada. U ukrajinskoj javnosti je potvrđen gubitak tri sela tijekom proteklog vikenda. No, ono što je najviše odjeknulo u javnosti jest intervju predsjednika Zelenskog za BBC.
Rat gotov do kraja godine?
U spomenutom razgovoru, predsjednik Ukrajine je spomenuo da bi "vatrena" faza rata mogla završiti prije kraja godine te da se ne može sav teritorij Ukrajine vratiti vojnim putem. Dalje, Zelenski je rekao da će rat završiti diplomatskim putem, a ne vojnim. Također se založio za pregovore s Rusijom u okviru mirovnog summita:
"Ako na drugom mirovnom summitu bude spreman plan, ako je Rusija spremna razgovarati o tom planu i dogovoriti se o prekidu rata, onda ćemo biti spremni razgovarati s predstavnicima Ruske Federacije i nije važno je li to Putin ili nije. Kakve veze ima? Ako se svijet ujedini oko Ukrajine, razgovarat ćemo s onima koji odlučuju o svemu u Rusiji."
Zanimljivo je upravo to što je predsjednik Zelenski vlastitom uredbom zabranio pregovore s predsjednikom Putinom i koja je još uvijek na snazi.
Neizvjesna podrška Zapada
Naravno, ne treba biti vrstan geopolitički analitičar kako bi se shvatio tajming ovakvog pozivanja na mirovne pregovore ukrajinskog predsjednika. Činjenica da je Kijev izašao s prijedlogom za pregovore proizlazi iz teške situacije na frontu i neizvjesne podrške Zapada u budućnosti. Predsjednik Zelenski je donedavno bio čvrst u stavu da nema pregovora s Kremljom sve dok Rusija ne povuče vojsku iz Ukrajine.
Na frontu je situacija takva da, iako ruska vojska ne napreduje dramatično, stalno svojim pritiskom i akcijama tjera ukrajinske snage na povlačenje, regrupiranje i defenzivno djelovanje. U takvim uvjetima ne postoji velika mogućnost da Ukrajina organizira protuofenzivu. Pridoda li se tome i sporost dostave zapadnog oružja u Ukrajinu, situacija postaje još teža.
Zelenski mijenja retoriku zbog Trumpa
Bivši američki veleposlanik u Ukrajini John Herbst vjeruje da je promjena tona ukrajinskog predsjednika došla zbog najave predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da će, u slučaju pobjede, njegov potpredsjednik biti oštar kritičar podrške Ukrajini J.D. Vance. Moguće da svojim iskazivanjem spremnosti na pregovore Zelenski pokušava "doprijeti" do buduće Trumpove administracije.
Činjenica da na Zapadu, čak ni među onima koji pružaju najveću podršku Ukrajini, nema onih koji smatraju da će Ukrajina izaći iz rata bez teritorijalnih gubitaka "gura" Ukrajinu u traženje drugih rješenja. Uz to, gotovo cijela zapadna javnost i politička scena, a što se može iščitati kroz izjave mnogih dužnosnika, kao da se sprema za promjenu američke administracije, za koju se smatra da će biti manje naklonjena vojno pomagati Ukrajini.
Trumpove i Vanceove izjave
Naravno, to sve uglavnom proizlazi iz izjava Donalda Trumpa, ali i otežavanja izglasavanja vojne pomoći Ukrajini, nedavno u Kongresu. S druge strane, čak ni Trump niti bilo tko ne može zaustaviti neke mehanizme koji su već pokrenuti. Ali ako se gleda na duži period, jasno je, barem prema dosadašnjim izjavama, da Trump ima drugačiji stav od trenutne administracije.
U javnosti se mnogi prisjećaju Vanceovog govora iz travnja ove godine, u kojem je opširno komentirao rat u Ukrajini. Tada je rekao da Ukrajina ne može pobijediti Rusiju, zanemario je sposobnost Ruske Federacije da napadne NATO i kritizirao predsjednika Bidena što nije dopustio Kijevu i Moskvi da sklope sporazum u Istanbulu u travnju 2022. godine.
Boris Johnson okreće ploču
Zanimljivo je da je bivši britanski premijer, koji je u javnosti postao sinonim neuspješnih pregovora i "glavni krivac" što se rat u Ukrajini nakon razgovora u Istanbulu nastavio, ovih dana promijenio ploču. Boris Johnson je pozvao Ukrajinu da odustane od cilja da se vrati u granice iz 1991. godine te da sklopi mirovni sporazum s Rusijom.
Također, Johnson daje prijedlog da se stanje vrati na liniju prije 24.2.2022. godine. Dalje, smatra da Ukrajina treba biti primljena u EU i NATO, potiče opskrbu Ukrajine oružjem i uklanjanje svih ograničenja za njegovu uporabu. S druge strane, Rusiji bi bila zajamčena prava građana Ukrajine koji govore ruski jezik i obnova odnosa sa Zapadom. Istodobno, bivši britanski premijer ne spominje smjenu vlasti u Rusiji ni odštetu Ukrajini kao uvjet za obnovu odnosa.
Na stranu nerealno postavljeni uvjeti Borisa Johnsona, njegov plan je kritiziran u Ukrajini, a kritike su se čule uglavnom iz redove stranke bivšeg ukrajinskog predsjednika Porošenka.
Narodna zastupnica Irina Geraščenko je parafrazirala Churchilla koji je u trenutku kada su Francuska i Velika Britanija potpisale Minhenski sporazum s Hitlerom te mu predale Sudete izjavio: "Velikoj Britaniji i Francuskoj dan je izbor između rata i sramote. One su izabrale sramotu i imat će rat."
Drugi zastupnik, Vladimir Vjatrovič, dodao je da se, osim teritorijalne cjelovitosti, od Ukrajinaca traži da žrtvuju identitet, govoreći o Johnsonovom prijedlogu da se daju prava stanovništvu koje govori ruski. Time bi, prema Vjatroviču, Putin mogao pokazati da je njegova "denacifikacija" uspješna.
Uvjeti su teži
Sve u svemu, uvjeti za Ukrajinu će vjerojatno biti dosta teži, od onog što Johnson predlaže. No, ipak Trump još nije pobijedio na izborima i sva ova javna ili polujavna licitiranja su još uvijek na razini naklapanja. Čak i kada Trump pobijedi (što gotovo cijela politička javnost najavljuje), to ne znači da će se uspjeti preokrenuti kurs američke vanjske politike. Slikovito rečeno, američka vanjska politika jest poput ogromnog tankera, koji kad jednom odredi pravac, potrebno je dugo vremena i puno napora da se to promijeni.
Tako se čini da se mnogi, poput bivšeg britanskog premijera, zapravo pokušavaju u svojim izjavama samo približiti Trumpu, nagađajući njegove poglede prema bitnim pitanjima u svijetu. No, postoje neki znakovi koji se mogu iščitati iz svih tih izjava te smjer, odnosno trend u kojem se kreće zapadna javnost.