Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se naciji ovog tjedna u velikom obratu - najavio je spremnost da pregovara s Rusijom po prvi put otkako je Moskva pokrenula invaziju prije dvije godine. Zelenski je sugerirao da bi Moskva trebala poslati izaslanstvo na sljedeći mirovni summit, za koji se nada da će se održati u studenom. Rusija nije bila pozvana na mirovnu konferenciju u Švicarskoj prošlog mjeseca jer je Zelenski rekao da se "bilo kakvi razgovori mogu održati tek nakon ruskog povlačenja iz Ukrajine".
Kijev se trenutačno suočava s dva ogromna problema. Prvi je teška situacija na prvoj liniji fronte, a drugi politička neizvjesnost oko buduće potpore najbližih saveznika, piše u svojoj analizi CNN.
Iako je napredak koji ruske trupe ostvaruju u istočnoj Ukrajini značajno usporen otkako je američko oružje počelo stizati u svibnju, nije u potpunosti zaustavljen. Rusija i dalje osvaja teritorije, iako puno sporijim tempom. U isto vrijeme sve se više dovodi u pitanje spremnost nekih od najbližih i najvažnijih saveznika Ukrajine, posebice SAD-a i Njemačke, da nastave slati oružje u Ukrajinu i tako podržavati snage Kijeva.
Obraćajući se novinarima u ponedjeljak, Zelenski je rekao da Ukrajina ne dobiva dovoljno zapadne pomoći za pobjedu u ratu. Istaknuo je da će se "ishod rata odlučiti daleko izvan ukrajinskih granica".
Veliki obrat Zelenskog
"Ne ovisi sve o nama. Znamo što bi bio pravedan kraj rata, ali to ne ovisi samo o nama. Ne ovisi samo o našem narodu i našoj želji, nego i o financijama, oružju, političkoj potpori, jedinstvu u EU i NATO-u u svijetu", rekao je Zelenski
Bivši američki veleposlanik u Ukrajini John Herbst rekao je da je promjena tona Zelenskog zapravo reakcija na događaje koji se odvijaju u SAD-u. Bivši predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je objavio da će njegov potpredsjednik biti JD Vance, veliki protivnik slanja oružja u Ukrajinu.
Herbst je rekao da je moguće da Zelenski pokušava doprijeti do buduće Trumpove administracije kako bi dao do znanja da bi bio voljan pregovarati - sve dok je dogovor na stolu pravedan.
"To mora biti razuman mir, koji ne dopušta ruskim okupatorima da nastave mučiti, represirati i ubijati narod Ukrajine koji je okupiran", rekao je Zelenski. Rusija je u više navrata odbacila optužbe za mučenje i kršenje ljudskih prava u Ukrajini, unatoč golemim dokazima koji govore suprotno.
Trump i Zelenski razgovarali su jučer u, kako je Trump rekao, "vrlo dobrom telefonskom razgovoru". Bivši predsjednik rekao je da će "donijeti mir svijetu i okončati rat koji je koštao toliko života", dok je Zelenski rekao da su razgovarali o tome "koji koraci mogu učiniti mir pravednim i istinski dugotrajnim".
Uvjeti na koje Ukrajina neće pristati
Ruski predsjednik Vladimir Putin nekoliko je puta ponovio posljednjih mjeseci da bi bio voljan pregovarati s Ukrajinom, ali pod uvjetima koji su i dalje potpuno neprihvatljivi Ukrajini i njezinim zapadnim saveznicima.
Putin je rekao da će Rusija okončati rat u Ukrajini ako Kijev preda sve četiri regije na koje Moskva polaže pravo: Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižju. Veliki dijelovi tih regija i dalje su pod ukrajinskom kontrolom, tako da on u biti traži od Ukrajine da se odrekne svojeg teritorija bez borbe.
Putin je također rekao da bi svaki mirovni sporazum zahtijevao od Ukrajine da odustane od nastojanja da se pridruži NATO-u. Taj prijedlog Kijev je nazvao "uvredom za zdrav razum".
Orisija Lutsevič, zamjenica direktora programa za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu, rekla je da su, s obzirom na Putinove javne zahtjeve, riječi Zelenskog vjerojatno bile zamišljene kao poruka ostatku svijeta.
"To je signal Rusiji i globalnom jugu da Ukrajina nije neka vrsta opstruktivne sile. Spremna je sjesti za pregovarački stol. Ali to ne može biti u potpunosti pod ruskim uvjetima i ne može dovesti do kapitulacije Ukrajine pred Rusijom... Putin zahtijeva kontrolu nad regijama koje ne može vojno osvojiti", rekla je za CNN.
Velika neizvjesnost pred Ukrajinom. I Putin ima sve manje opcija
Lutsevič vjeruje da je Putin pojačao pozive na pregovore jer zna da ima sve manje opcija.
Unatoč tome što je bila znatno veća i jača od Ukrajine, Rusija nije uspjela ispuniti svoje teritorijalne ciljeve - čak ni kada je Kijev primao samo ograničenu pomoć Zapada. Prvi pokušaj Moskve da zauzme prijestolnicu završio je neuspjehom, a linije bojišnice nisu se značajnije pomaknule više od godinu dana.
Nova američka vojna pomoć počela je stizati do prve linije bojišnice u svibnju, nakon višemjesečnih odgoda uzrokovanih blokadom u američkom Kongresu. U isto vrijeme, Ukrajina je konačno dobila dopuštenje od nekih zapadnih zemalja da koristi njihovo oružje za napade na mete unutar Rusije - iako samo u ograničenim okolnostima i u područjima blizu granice s Ukrajinom.
Iako je to pomoglo usporiti napredak Rusije i spriječilo moguću ponovnu okupaciju regije Harkiv, Ukrajina još uvijek brani teritorij, umjesto da napreduje i vraća područja koja su pod ruskom okupacijom.
"Ukrajinske snage će morati akumulirati opremu, materijal i ljudstvo za buduću protuofenzivnu operaciju, i to je dio ruskog plana koji vidimo - rusko vojno zapovjedništvo slijedi strategiju provođenja dosljednih ofenzivnih operacija duž cijele crte bojišnice", rekao je Riley Bailey, ruski analitičar na američkom Institutu za proučavanje rata.
Postupnim, puzajućim napredovanjem duž linije bojišnice duge više od 1000 kilometara, Rusija tjera Ukrajinu da se posveti obrambenim operacijama umjesto da se pripremi za protuofenzivu, rekao je Bailey.
Uspjeh bilo koje buduće ukrajinske protuofenzive ovisit će prvenstveno o tome koliko će potpore dobiti od zapadnih saveznika. Zelenski je ovaj tjedan rekao da je trenutačna razina potpore dovoljna da se zaustavi daljnje rusko napredovanje, ali ne i da se dobije rat.
Trumpov čovjek je velika opasnost za Ukrajinu
Ovaj je tjedan donio još više neizvjesnosti na tom planu, jer je Trump objavio da je odabrao Vancea za svog potpredsjedničkog kandidata. Vance je ranije sugerirao da bi Ukrajina trebala pregovarati s Rusijom jer "SAD i drugi saveznici nemaju kapacitet da je podrže". Sam Trump je tvrdio da bi "okončao rat u jednom danu" i da SAD ne bi trebao slati novac Ukrajini bez ikakvih uvjeta.
U isto vrijeme Njemačka, koja je među najvećim podupirateljima Ukrajine, planira prepoloviti svoju vojnu pomoć Ukrajini sljedeće godine.
Ako bi se ostvario najgori mogući scenarij za Ukrajinu - ako SAD prestane pružati pomoć, Europa ne poveća svoju pomoć i Ukrajina ne bude mogla pristupiti zamrznutoj ruskoj imovini - Rusija će vjerojatno početi ostvarivati mnogo veće dobitke.
Analitičari očekuju da će paket pomoći Ukrajini - više od 60 milijardi dolara koje je Kongres SAD-a odobrio ranije ove godine - Kijevu trajati oko godinu do 18 mjeseci, što bi moglo biti dovoljno vremena da se Ukrajina regrupira i pokrene novu protuofenzivu.
Lutsevič je rekla da Ukrajina očajnički treba postići uspjehe na bojnom polju i zatim vidjeti postoji li stvarna želja Rusije za pregovorima. "Ali kakve dokaze imamo da su Rusi voljni pregovarati?" rekla je dodavši da će rat vjerojatno završiti samo ako se Moskva počne osjećati ugroženom. "Mislim da će ovaj rat završiti kada Putin počne osjećati da je ruska kontrola nad Krimom ugrožena."