Petra Jelenić o svojim počecima: "Dali su mi borosane i rekli da čistim lignje"
PROŠLI je tjedan u Zagrebu, u dvorani Hrvatske gospodarske komore, održano treće izdanje konferencije Redefining Success powered by Fortenova grupa. Na konferenciji se okupilo osam uspješnih poslovnih žena, koje povezuje istinska strast prema poslu, a svaka je donijela inspirativnu priču vlastitog profesionalnog puta.
Uslijedila je potom i večera u restoranu hotela Hilton Garden Inn na kojoj je mladoj chefici uručena stipendija za usavršavanje u slastičarstvu.
<< Tea Mamut: Najveća zarada je na kavi i sladoledu, zato je Split pun sladoleda
Sommelierka koja je očvrsnula u "svijetu muškaraca"
Posjetili smo konferenciju, a počela je pričom slovenske sommelierke Nine Bratovž. Inače, Nina je kći poznate slovenske gastro ličnosti, Janeza Bratovža, a odmah je spomenula kako su je uvijek vezali uz poznatog oca. "Zahvalna sam što ste me predstavili kao Ninu Bratovž, a ne kao kćerku od Janeza", rekla je.
Nina je počela studirati farmaciju, a tijekom studiranja radila je u obiteljskom restoranu. Ubrzo je shvatila da taj studij nije za nju. "Najgorih šest mjeseci u životu bilo mi je odrađivanje prakse u apoteci. Netko taj posao voli, ali za mene tamo nije bilo nikakve strasti", priznala je.
Sedamnaest godina radila je u obiteljskom restoranu JB, od čega dvije godine s ocem. To joj je iskustvo, kaže, dalo tvrdu kožu. Naposljetku, odabrala je enologiju, a u travnju 2024. proglašena je europskim sommelierom godine. Prisjetila se kako je 2000-ih godina bilo svega trideset sommeliera - od kojih su šest bile žene.
Danas shvaća kako joj put nije bio lak te kako u muškom svijetu često nije bila shvaćana ozbiljno. "Gledali su me kao klinku, morala sam očvrsnuti u svijetu muškaraca, ali na tome sam im danas zahvalna", rekla je.
Svoj posao opisuje kao "svaki dan nešto novo", a još ju uvijek fascinira to što ima priliku upoznavati ljude iz cijelog svijeta. Istaknula je i kako ima priliku raditi posao "na kojemu uvijek može popiti čašu vina i nitko joj ništa neće reći".
Petra Jelenić: "Ako nemaš taj drive u sebi, nitko ti ga neće dati"
Dio svog profesionalnog puta ispričala je i naša slastičarka i voditeljica Slatke kuharice Petra Jelenić. Iako je predstavljena kao "institucija slastičarstva u Hrvatskoj", odmah je komentirala kako kod prvog poziva na konferenciju nije bila sigurna je li ona prava osoba za to.
Samu sebe ne vidi kao velikog govornika. "Ja sam kitchen creature, nisam pred ljudima - ovdje piše da sam voditeljica emisije, ali to je kontra moje prirode", priznala je.
Kao mala htjela je biti veterinarka, a svoje je obrazovanje počela u ugostiteljskoj školi. "Našla sam se u slastičarstvu slučajno, znala sam samo da nisam osoba za kompjutor. Nisam najbolja s ljudima i imam veliku tremu", rekla je. Uz smijeh je dodala i kako ovaj posao tada nije bio njezin izbor: "Tata mi je predložio kuhinju, razgovarao je s jednom gospođom koja je rekla da je slastičarstvo predivno zanimanje."
No, prisjetila se i kako nisu svi pozitivno gledali na izbor ugostiteljske škole. "Moju mamu su pitali zašto me daje za slastičara ako imam dobre ocjene. Ugostiteljska škola je bila za one koji nisu mogli upisati ništa drugo", rekla je. Odrastala je u vremenu kada je bilo jako malo knjiga, a one koje su bile dostupne - bile su na francuskom. Prevodila joj ih je "teta Drinka", profesorica francuskog.
Kad je počinjala raditi, poput praksi u hotelima, prisjetila se kako su slastičari imali plaću u rangu perača posuđa. "Radila sam svašta i naš posao je takav. Ja ću uvijek počistiti i oribati, ali da sam prihvatila da ću raditi samo to, ne bih napredovala", priznala je. Podijelila je i svoje prvo radno iskustvo: "Dali su mi borosane i rekli da čistim lignje. Morala sam se zauzeti za sebe i gurati samu sebe da napredujem."
Rekla je kako se u slastičarstvo zaljubila onda kada je shvatila da ima kontrolu nad namirnicama te da radi "kemiju sa slasticama". Od početka je znala da ne želi imati svoju slastičarnicu. "Kad bih morala voditi ljude, tada ne bih mogla raditi ono što želim, nego ono što moram", rekla je i dodala: "Na ovaj sam način puno fleksibilnija, uvijek radim nešto novo i učim svaki dan."
Naglasila je kako je važno "znati što želiš, biti svjestan da moraš učiti, a ako nemaš taj drive u sebi - nitko ti ga drugi neće dati". Za sebe i supruga najradije priprema pitu od jabuka kojih imaju previše, pa od njih priprema i ocat i razne pripravke.
Komentirala je slastičarske trendove te kako je danas, nažalost, šećer prezentiran kao najveći neprijatelj na svijetu. "Kolač je emotivna potreba, meni je kolač čista emocija i ne znam zašto bismo se maltretirali s visokokaloričnim indijskim oraščićima umjesto da pojedemo pitu od jabuka. Ako je šećer dobar i organski, zašto bi bio loš ako se konzumira u normalnim količinama. Ja se bavim slastičarstvom u kojemu svi vole slastičarstvo, ali se boje šećera", zaključila je.
Marina Wallner, od pravnice i rada u građevinarstvu do osnivačice škole
Svoje životno iskustvo podijelila je i Marina Wallner, vlasnica Oliva Allegre, škole za visoku gastronomiju u Splitu. Ona je osam godina gradila karijeru pravnice, potom je ostvarila iznimno uspješnu karijeru u građevinarstvu, a prije petnaest godina ponovo promijenila posao.
Pokretanje škole za visoku gastronomiju smatra svojim najvećim izazovom i u njemu je najviše uživala. Prve godine imali su četiri učenika i petnaest profesora, a školu iz koje su izašli chefovi kasnije nagrađivani priznanjima Michelina i vodiča Gault&Millau pohađa 150 đaka. Novu energiju i poticaj za učenje školi je donio organski vrt, u kojem sade povrće za pripremu jela u praktikumu škole.
Urška Šefman i slastičarnica koja je obilježila Ljubljanu
Predstavljena je i Urška Šefman, kreativna direktorica i suosnivačica legendarne ljubljanske slastičarnice Zvezda. Urška je s 26 godina otvorila slastičarnicu koja je danas simbol Ljubljane. "Suprug i ja pronašli smo mali prostor u kojemu sam pekla kolače. Imala sam 26 godina i nikakvog iskustva. Ujutro u 5 sam počela peći, a u 12 sam bila za vitrinom i prodavala", prisjetila se. Danas joj je, kako kaže, najveća nagrada to što i mi u Hrvatskoj znamo za Zvezdu.
Ingrid Badurina Danielsson, od ratnog novinarstva do Gault&Millaua
Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault&Millau Croatije, za sebe je rekla kako je živjela više života. Živjela je u Milanu, bila u ratnom novinarstvu u Vjesniku, a prije nekoliko godina dovela nezavisni gastronomski vodič Gault&Millau u Hrvatsku.
Uvijek se vodila emocijama, na što joj je jedan poslovni čovjek rekao kako na taj način nikada neće biti uspješna. No, nije posustala, nije se mijenjala i puno je radila. Njezin je uspjeh i rad prepoznao i magazin Forbes, koji ju je uvrstio na svoju godišnju listu 50 under 50. Uzor joj je uvijek bio otac koji je dobro kuhao, a danas radi ono što je oduvijek željela - promovira hrvatsku gastronomiju.
"Kada čovjek pobijedi svoj ego - može sve. Uspjeh je da radite ono što volite, da vas to ispunjava, više od novca koji vam posao donosi", zaključile su sudionice konferencije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati