ONO ŠTO šteti plućima, može naštetiti i mozgu. Novi dokazi upućuju na to da je prestanak pušenja u kasnijoj životnoj dobi povezan sa 16 posto manjim rizikom od razvoja demencije. Međutim, čini se da postoji važan uvjet. Analiza zdravstvenih podataka prikupljanih desetljećima u Sjedinjenim Državama pokazala je da su bivši pušači imali sličan rizik od demencije kao i osobe koje nikada nisu pušile, no ta je korist uglavnom zabilježena kod onih koji nakon prestanka nisu dobili na težini, piše ScienceAlert.

Uloga tjelesne težine

Koristi za mozak uglavnom su zabilježene kod sudionika koji se nisu udebljali ili su dobili manje od 5 kilograma unutar dvije godine od prestanka pušenja.

Ako bi bivši pušač dobio više od 10 kilograma, povezanost između prestanka pušenja i manjeg rizika od demencije više se nije pokazivala statistički značajnom. To, naravno, nije razlog za nastavak pušenja, koje nosi brojne druge zdravstvene rizike. Umjesto toga, studija sugerira da bi osobe nakon prestanka pušenja trebale posebno paziti na održavanje tjelesne težine.

"Ljude često brine što će se dogoditi nakon što prestanu pušiti, uključujući debljanje i povezane metaboličke promjene", izjavio je vodeći istraživač Hui Chen s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zhejiang u Kini.

"Naše istraživanje pokazuje da je prestanak pušenja i dalje povezan s boljim zdravljem mozga, no održavanje tjelesne težine može pomoći u očuvanju tih dobrobiti."

Pušenje kao faktor rizika

Populacijske studije poput ove ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, stoga se rezultati trebaju tumačiti s oprezom. Ipak, pušenje cigareta smatra se jednim od vodećih čimbenika rizika za demenciju. Neke procjene govore da ova navika može povećati vjerojatnost razvoja demencije za 30 do 50 posto.

Međutim, pretilost i dijabetes tipa 2 također su povezani s rizikom od demencije, a debljanje je česta pojava nakon prestanka pušenja.

Većina ljudi dobije manje od 5 kilograma u godinama nakon što prestanu pušiti, ali između 10 i 20 posto bivših pušača udeblja se više od 10 kilograma. Ostaje nejasno kako međusobni odnos koristi prestanka pušenja i negativnih učinaka debljanja utječe na ukupni rizik od demencije.

Detalji i rezultati istraživanja

Nedavno istraživanje Chena i njegovih kolega, objavljeno u časopisu Neurology, analiziralo je zdravstvene podatke više od 32.000 umirovljenika u SAD-u bez demencije, prosječne dobi oko 60 godina.

Svake dvije godine sudionici su izvještavali o svom pušačkom statusu i tjelesnoj težini. Tijekom 25-godišnjeg praćenja zabilježeno je gotovo 6000 slučajeva demencije.

U usporedbi sa sadašnjim pušačima, oni koji su prestali pušiti tijekom studije imali su 16 posto manji rizik od demencije. Osobe koje nikada nisu pušile imale su 25 posto manji rizik u usporedbi sa sadašnjim pušačima.

Testovi kognitivnih funkcija također su otkrili sporiji kognitivni pad kod bivših pušača, posebno onih s manjim prirastom težine.

Oni koji su prestali pušiti i nisu se značajno udebljali imali su otprilike 20 posto sporiji tempo kognitivnog pada u usporedbi s aktivnim pušačima. To nije bila nagla promjena, već postupna - što je osoba duže bila nepušač, to su koristi za kognitivno zdravlje bile veće.

Poruka za bivše pušače

Nalazi sugeriraju da debljanje može poništiti neke od kognitivnih prednosti prestanka pušenja. Autori studije stoga tvrde da bi javnozdravstvene poruke o pušenju trebale naglasiti i ovu činjenicu kako bi ljudi koji pokušavaju prestati istovremeno poduzeli korake za kontrolu tjelesne težine.

"Naši rezultati sugeriraju da prestanak pušenja može pomoći očuvati zdravlje mozga na duži rok, ali ističu i važnost onoga što se događa nakon prestanka", rekao je Chen.

"Potrebna su buduća istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako upravljanje težinom i drugi čimbenici životnog stila mogu pomoći ljudima da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste koristi koje prestanak pušenja donosi za zdravlje mozga u starijoj dobi."