PROCJENJUJE se da 332 milijuna ljudi diljem svijeta živi s depresijom, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, a podaci Centra za kontrolu bolesti (CDC) pokazuju da je postotak oboljelih u porastu. U svjetlu ove javnozdravstvene krize, nova studija donosi ohrabrujuće vijesti: redoviti i dosljedni obroci mogli bi biti povezani sa smanjenim rizikom od razvoja depresije, piše Food & Wine.

Studija, objavljena u medicinskom časopisu Journal of Affective Disorders, utvrdila je da odrasle osobe koje jedu u neredovito vrijeme imaju znatno veću vjerojatnost za pojavu simptoma depresije od onih koji se drže dosljednog rasporeda. Štoviše, pokazalo se da preskakanje doručka može pojačati negativne učinke, dok ih raznolika prehrana može ublažiti.

Istraživači su analizirali podatke više od 21.500 odraslih osoba u Koreji, prikupljene od 2014. do 2022. godine u sklopu nacionalnog zdravstvenog istraživanja. Znanstvenici su pratili učestalost preskakanja doručka, ručka i večere te mjerili mentalno zdravlje sudionika pomoću standardiziranog Upitnika o zdravlju pacijenata-9 (PHQ-9).

Nakon što su u obzir uzeli varijable poput dobi, prihoda, pušenja i tjelesne aktivnosti, otkrili su da osobe s najneredovitijim rasporedom obroka imaju 1,55 puta veću vjerojatnost za iskazivanje klinički značajnih simptoma depresije u usporedbi s onima koji su jeli dosljednije.

Moguća biološka objašnjenja

Iako još nije u potpunosti razjašnjeno zašto neredoviti obroci mogu biti povezani s depresijom, istraživači su ukazali na nekoliko bioloških procesa koji bi mogli objasniti tu korelaciju. Napominju da jedenje u nepravilnim razmacima može poremetiti tjelesne cirkadijalne ritmove, što utječe na hormone poput kortizola i melatonina koji imaju izravnu ulogu u regulaciji raspoloženja.

Neredovita prehrana također se povezuje s promjenama u crijevnom mikrobiomu i smanjenom proizvodnjom kratkolančanih masnih kiselina, što može utjecati na neuroinflamaciju i emocionalno zdravlje. Uz to, znanstvenici ističu da su nedosljedni obrasci prehrane često povezani s nižim unosom hranjivih tvari poput vlakana, vitamina B i antioksidansa, koji pomažu mozgu u održavanju stabilnosti neurotransmitera i emocionalne regulacije.

Posebna važnost doručka

Studija je otkrila da doručak može biti posebno važan za mentalno zdravlje. Prema nalazima, osobe koje su redovito preskakale doručak - a uz to su imale i neredovite prehrambene navike - pokazale su još jaču povezanost sa simptomima depresije. To bi moglo biti zato što izostavljanje prvog dnevnog obroka može odgoditi metabolički start tijela, destabilizirati razinu glukoze u krvi i poremetiti jutarnje obrasce kortizola.

Uloga raznolike prehrane

Iako je redovitost obroka važna, ovo istraživanje naglašava da je bitno i što jedete. Sudionicima je dodijeljena "ocjena raznolikosti prehrane" na temelju toga jesu li u prehranu tijekom 24 sata uključili šest skupina namirnica - žitarice, povrće, voće, meso, mahunarke i orašaste plodove te mliječne proizvode.

Osobe s većom raznolikošću prehrane pokazale su slabiju povezanost između neredovitosti obroka i depresije, što sugerira da širok spektar namirnica može pružiti određenu zaštitu. S druge strane, oni s niskom raznolikošću prehrane bili su podložniji emocionalnim posljedicama neredovitih obroka.

Ograničenja istraživanja

Istraživanje ima i nekoliko ograničenja. Znanstvenici su analizirali i podskupine - otkrivši jaču povezanost između depresije i neredovitih obroka kod muškaraca, pušača i osoba koje su redovito jele nakon 21 sat - no naglasili su da se takvi specifični nalazi trebaju tumačiti s oprezom jer je riječ o opservacijskoj studiji.

Najvažnije, napomenuli su da sama depresija može navesti ljude da jedu neredovitije, što otežava utvrđivanje uzroka i posljedice. Unatoč tome, studija služi kao dobar podsjetnik da doručak definitivno ne bismo trebali preskakati.