Indexovi novinari nigdje nikad ne jedu besplatno. Platimo svoja jela, ne predstavimo se da smo novinari i pišemo točno što mislimo.

Na Vukovarskoj ulici u Zagrebu nedavno je otvorena Qatna, nova slastičarnica koja u ponudi ima bliskoistočne slastice, od dobro poznatih baklava do deserata za koje većina Zagrepčana vjerojatno nikad nije ni čula.

Galerija

I baš zato nam je bilo drago vidjeti ovakvo mjesto. Slastičarnica u Zagrebu ima mnogo, ali još uvijek nije baš uobičajeno da na jednom mjestu možete probati tradicionalne deserte iz Sirije, Libanona i šireg bliskoistočnog područja. Sada se to promijenilo.

Qatna se nalazi na adresi Vukovarska 54, a ispred slastičarnice je i mala terasa s nekoliko stolova. Prostor je jednostavan, a nama je pažnju odmah privukla jedna stvar koja nema nikakve veze s hranom - osoblje.

Konobari su bili toliko simpatični, veseli i nasmijani da smo to morali spomenuti. U vremenu kada se ponekad čini da je osmijeh u ugostiteljstvu postao luksuz, ovakav pristup baš se primijeti. I to još prije nego što smo uopće probali išta s menija.

Baklave, gnijezda od kadaifa i druge slastice

Qatna svoju ponudu bazira na tradicionalnim bliskoistočnim slasticama, s naglaskom na baklave, pistacije, kadaif i maslac. Baklave dolaze u nekoliko varijanti. Ona s pistacijom stoji 2.20 eura, s pistacijom i čokoladom je 2.30 eura, baklava s lješnjakom košta 1.80 eura, a kombinacija čokolade i lješnjaka 1.90 eura.

Tu su i takozvane ženske narukvice od pistacije, koje izgledom (a i okusom) podsjećaju na malu, zarolanu baklavu, a koštaju 1.90 eura. Posebno zanimljivo zvuče bulbul, odnosno mala "gnijezda" od kadaifa. Dolaze punjena pistacijom za 1.10 eura ili indijskim oraščićem za 1 euro.

Od tradicionalnih slastica nude i libanonsku namouru, kolač od grisa, ghee maslaca i badema koji se natapa sirupom od naranče. Komad je 1.50 eura. Ako vam kombinacija baklave i kajmaka zvuči neobično, imaju i to. Baklava kajmak stoji 2.90 eura, dok je kadaif kajmak 3.90 eura. Riječ je o hrskavim slasticama od baklave i kadaifa punjenim kremastim kajmakom.

Deserti za koje možda još niste čuli

A onda dolazimo i do deserata koji su nam bili posebno zanimljivi jer ih nećete pronaći baš često u zagrebačkim slastičarnicama. Tu je muhalebija, mliječni desert podrijetlom iz Turske, koji je teksturom sličan laganom pudingu ili panna cotti. U Qatni je možete dobiti s pistacijama ili u bogatijoj varijanti s pistacijama, indijskim oraščićem i šlagom.

Nude i halawet el jibn, tradicionalni desert iz Sirije čiji naziv u prijevodu znači "slatko od sira", kao i ballorieh, posebnu vrstu bliskoistočne baklave koja se povezuje sa Sirijom. Prepoznat ćete je po svijetloj, gotovo bijeloj površini i bogatom sloju pistacija.

Ako tražite nešto za ponijeti, imaju i unaprijed složene poklon-pakete. Barazek, tradicionalni bliskoistočni kolačić od hrskavog tijesta sa sezamom i pistacijama, u paketu stoji 15 eura, dok se ostali paketi s baklavama, gnijezdima i drugim slasticama kreću od 16 do 36 eura.

Probali smo nekoliko stvari, a baklave su nam ipak bile najbolje

Naručili smo dvije kave i nekoliko slastica s menija. Prva na redu bila su mala gnijezda od kadaifa s pistacijom. Bila su hrskava, ali ne suha, što kod ovakvih slastica nije uvijek lako postići. Ono što nam se posebno svidjelo jest to da nisu bila pretjerano slatka. Kadaif je imao dobru teksturu, a pistacija je došla do izražaja, a da pritom sve ostalo nije nestalo pod šećerom.

Ženske narukvice od pistacije bile su nešto slađe, ali i dalje daleko od onog osjećaja da nakon jednog zalogaja morate popiti pola litre vode. Hrskave su, i okusom dosta podsjećaju na baklavu s pistacijom, samo u nešto drugačijem obliku.

Probali smo i halawet el jibn, koji će vam biti zanimljiv ako volite isprobavati deserte drugačijih tekstura. Nije to klasičan kremasti kolač na kakav smo navikli, ali bio nam je vrlo ukusan. Sličan dojam ostavila je i muhalebija. Riječ je o puno nježnijem desertu, laganom i mliječnom, pa bi se posebno mogla svidjeti onima koji vole kremaste deserte i ne traže nužno nešto teško i jako slatko.

No, očekivano, baklave su nam ipak bile najbolji dio ponude. Probali smo onu s lješnjakom, onu s pistacijom te čokoladne varijante s pistacijom i lješnjakom. I iskreno, teško nam je odlučiti koja nam je bila najbolja. Ako baš moramo birati, ipak bismo se malo više priklonili čokoladnim verzijama.

Na prvu su nas podsjetile na baklave iz La Turke, ali postoji jedna poprilično velika razlika - Qatnine su osjetno manje slatke. Kasnije su nam rekli da kao zaslađivač koriste samo med, što se i osjeti u okusu.

Razlika je i u orašastim plodovima. Pistacije i lješnjaci u Qatninim baklavama ostavljeni su u nešto krupnijim komadima, dok su u La Turkinim baklavama sitnije mljeveni. Nama je ova varijanta s krupnijim komadima čak više odgovarala jer se orašasti plodovi bolje osjete pod zubima.

Qatna nam je tako zanimljivo otkriće, prvenstveno zato što u Zagreb donosi slastice koje ovdje još nisu osobito zastupljene (izuzev baklave). Ako ste ljubitelj baklave, pistacija i kadaifa, ovdje ćete imati što za isprobati, ali vrijedi doći i ako vam je dosta klasičnih kolača i želite probati nešto što možda dosad još niste probali.