BROJNI uobičajeni simptomi koje mnogi olako odbacuju mogli bi biti povezani s kroničnim stanjem koje pogađa sve veći broj ljudi. Liječnica opće prakse upozorila je da frustrirajući zdravstveni problemi s kojima se suočavate mogu zapravo biti posljedica stresa, a da toga niste ni svjesni. Početak godine može biti jedno od najstresnijih razdoblja, čemu pridonose hladno, mračno vrijeme i opća zimska bezvoljnost, piše Express.co.uk.

Istraživanje koje je prošle godine proveo Lloyds Pharmacy Online Doctor na uzorku od 1000 ljudi otkrilo je da se gotovo četvrtina Britanaca (22 posto) osjeća pod stresom svakog dana u tjednu. Podaci su pokazali da se četvrtina žena (25 posto) svakodnevno suočava sa stresom, u usporedbi sa samo 18 posto muškaraca.

Unatoč tim statistikama, polovica ispitanika (48 posto) izjavila je da nikada nisu uzeli slobodan dan s posla zbog stresa. Iako se stres često doživljava kao emocionalni teret, doktorica Bhavini Shah objasnila je na koje se najčešće načine on očituje kroz fizičke simptome.

Gubitak tjelesne težine

"Poznato je da stres kod nekih ljudi izaziva gubitak apetita, zbog čega na kraju jedu manje ili se okreću lošijim prehrambenim navikama, poput grickanja umjesto cjelovitih obroka. Neki mogu osjetiti i želučane tegobe tijekom stresnih razdoblja. U nekim slučajevima stres usporava probavu, što uzrokuje nadutost, bol i zatvor, dok će je kod drugih ubrzati i izazvati proljev", pojasnila je liječnica.

Glavobolje i migrene

"Stres je čest okidač za glavobolje, nerijetko zbog pojačane napetosti mišića u ramenima, vratu, čeljusti i glavi. Neki ljudi također mogu nesvjesno škrgutati zubima kad su pod stresom", rekla je dr. Shah.

"Ta fizička napetost, koju obično uzrokuju svakodnevni stresori poput pritiska na poslu ili financijskih briga, može dovesti do tenzijskih glavobolja jer se mišići stežu kao odgovor na stres. Stres također može potaknuti migrene ako ste im skloni", dodala je.

Visoki krvni tlak

"Dok povremeni stres ima privremeni učinak na krvni tlak, kronični stres može navesti ljude da usvoje nezdrave navike koje mogu povisiti tlak i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara", upozorila je liječnica.

Erektilna disfunkcija

"Kod muškaraca, hormoni stresa mogu ometati proizvodnju testosterona, što može smanjiti libido i dovesti do problema s erekcijom. Ako se to već događalo, muškarac može o tome razmišljati, što dodatno povećava razinu tjeskobe", nastavila je.

Kako ublažiti simptome stresa

Klinička psihologinja, dr. Ravi Gill, podijelila je nekoliko savjeta za borbu protiv simptoma i smanjenje razine stresa. "Kombinirajte odmor s proaktivnim strategijama poput postavljanja granica, poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, traženja podrške i rješavanja organizacijskih problema kako biste ublažili stres povezan s poslom", savjetovala je.

"Male dnevne aktivnosti poput vođenja dnevnika zahvalnosti mogu preusmjeriti fokus na pozitivne stvari, a slušanje glazbe ili podcasta može brzo popraviti raspoloženje. Kreativni hobiji poput crtanja, kuhanja ili sviranja instrumenta pružaju zdravu distrakciju i način izražavanja, što pomaže smanjiti razinu stresa jer nude i mentalni bijeg i konstruktivan način za obradu emocija", objasnila je.

"Vježbanje svjesnog disanja na samo nekoliko minuta može umiriti um. Izbjegavanje ekrana prije spavanja također pomaže u upravljanju stresom jer poboljšava kvalitetu sna."

Dr. Ravi Gill dodaje: "Male dnevne rutine i navike pomažu u smanjenju stresa stvaranjem strukture, predvidljivosti i osjećaja kontrole u inače užurbanim ili neizvjesnim životima. S psihološkog stajališta, rutine smanjuju umor od donošenja odluka automatiziranjem jednostavnih zadataka, oslobađajući tako mentalnu energiju za važnije izazove. S vremenom, rutine djeluju kao sidra koja pojedincima pomažu da se učinkovitije nose sa stresom, uspostavljajući ravnotežu između obaveza i trenutaka posvećenih sebi."