NA DOMAĆOJ sceni zdravih grickalica posljednjih se godina pojavljuje sve više malih proizvođača koji pokušavaju ponuditi alternativu klasičnim snackovima. Među njima je i HrskAM iz Koprivničkog Ivanca, tvrtka koja proizvodi liofilizirano, odnosno freeze-dried voće te hrskave voćne grickalice bez dodanih šećera i konzervansa.

Iza brenda stoji magistra edukacije kemije i biologije Ana Matekalo koja je, umjesto učionice, odlučila znanje primijeniti u razvoju vlastitih proizvoda. Kaže da je upravo njezina struka bila razlog zbog kojeg je počela drugačije gledati na deklaracije.

"Prirodne znanosti naučile su me da preispitujem sve na policama. Kad sam shvatila što se sve skriva u kupovnim grickalicama, odlučila sam reagirati. Umjesto u učionici, ljude sada educiram kroz vlastiti brend - spojila sam ljubav prema biologiji i kemiji u zdrav proizvod koji ne radi kompromise s kvalitetom", kaže osnivačica.

"Prirodno je postalo marketinški trik"

Ideja za HrskAM nastala je iz vrlo jednostavne potrebe - pronaći voćni međuobrok koji je doista samo voće.

"Smetalo me što je riječ 'prirodno' na tržištu izgubila značenje i što su se zdravi međuobroci sveli na marketinške trikove. Kupujete voćni međuobrok, a dobijete koktel šećera i konzervansa", kaže Ana. Zato je htjela stvoriti proizvod bez sitnih slova na poleđini - proizvod koji je 100 posto voće i ništa više.

Danas u ponudi imaju šest vrsta voća - jagode, maline, jabuke, nektarine, banane i višnje. Iako su jagode očekivano najprodavanije, kaže da su ih upravo nektarine ugodno iznenadile popularnošću među kupcima, a sve voće dolazi iz voćnjaka njezinog obiteljskog OPG-a Matekalo te od lokalnih OPG-ova.

Što je zapravo liofilizirano voće?

Iako je posljednjih godina sve prisutnije na policama, mnogi još uvijek ne znaju što znači da je voće liofilizirano. Riječ je o postupku sušenja zamrzavanjem. 

Voće se najprije brzo zamrzne, a zatim se u vakuumu iz njega uklanja voda. Za razliku od klasičnog sušenja toplinom, ovakav proces zadržava većinu nutritivnih vrijednosti, prirodnu boju i intenzivan okus.

"Toplina uništava vitamine, dok liofilizacija zadržava čak do 97 posto nutrijenata, izvornu boju i intenzivan okus. Osim toga, klasično sušeno voće često je žilavo i sadrži dodane šećere ili konzervanse, dok je liofilizirano savršeno hrskavo i predstavlja 100 posto čistu prirodu", objašnjava Ana.

Najveće iznenađenje, kaže, događa se kada ljudi prvi put kušaju ovakvo voće. "Reakcije su gotovo uvijek praćene 'vau' efektom. Ljudi očekuju žilavu teksturu na kakvu su navikli kod klasično sušenog voća, a onda ostanu iznenađeni koliko je liofilizirano voće prhko i hrskavo", kaže.

Ni okus, dodaje, ne prolazi nezapaženo. "Budući da je iz voća uklonjena samo voda, okus je nevjerojatno koncentriran, kao da jedete najslađe svježe voće usred sezone. Najdraže mi je kada ljudi shvate da je nešto tako ukusno zapravo potpuno prirodno i bez grama dodanog šećera."

Od znanosti do poduzetništva

Pokretanje prehrambenog brenda, priznaje, nije bilo jednostavno. Najveći izazovi nisu bili vezani uz sam proizvod, nego uz poduzetništvo.

"Najveći izazov bio je tehničke i birokratske prirode. Kao netko tko dolazi iz prirodnih znanosti, zakoračiti u svijet poduzetništva i marketinga za mene je bio ulazak u potpuno novi teren."

Ipak, smatra da su hrvatski kupci danas spremniji nego prije isprobavati ovakve proizvode.

"Svijest o važnosti onoga što unosimo u organizam drastično je porasla, a kupci sve više čitaju deklaracije i traže stvarnu kvalitetu. Liofilizirano voće ima potencijal postati dio svakodnevne prehrane jer živimo brzo i svima treba zdrav i praktičan međuobrok", smatra Ana.

"Hrana mora biti i užitak"

Kod razvoja novih proizvoda, kaže, nije dovoljno da budu samo nutritivno kvalitetni. "Stopostotno čist sastav i nutritivna vrijednost temelj su svakog proizvoda, ali hrana mora biti i užitak. Zato su okus i hrskavost jednako važni. Moj cilj je spojiti vrhunsku kvalitetu, vrhunski okus i praktičnost u jednom pakiranju."

Za nekoliko godina HrskAM vidi kao prepoznatljiv domaći brend zdravih grickalica.

"Voljela bih da HrskAM postane sinonim za kvalitetan međuobrok, od djece u školama do ljudi u uredima. Želim srušiti mit da zdrava hrana mora biti komplicirana ili manje ukusna. Dugoročno planiramo i širenje asortimana", kaže za kraj.