NEMA sumnje da u domaćem obroku ima nešto posebno. Čak i kada biste iz restorana mogli naručiti potpuno isto jelo, ono jednostavno nema istu draž. Iako okusom i mirisom može biti identično, domaća kuhinja ima tu kvalitetu koja je uzdiže na višu razinu. No, ono što se nama čini kao magija, znanstvenici imaju objašnjenje za to, a nazivaju ga IKEA efektom, piše Tasting Table.

IKEA efekt je psihološki fenomen prema kojem ljudi više cijene stvari u čije su stvaranje uložili vlastiti trud. Naziv potječe od švedske tvrtke za namještaj, čiji proizvodi uglavnom zahtijevaju da ih kupci sami sastave kod kuće.

Istraživanja su pokazala da se taj osjećaj povećane vrijednosti ne odnosi samo na namještaj, već na brojne druge aktivnosti, od slaganja LEGO kockica do bojanja po brojevima, a ni priprema hrane nije iznimka. Na našu percepciju hrane utječu brojni vanjski čimbenici, no doživljaj obroka uvelike ovisi i o našem unutarnjem stanju.

IKEA efekt u kuhinji

Gotovo uvijek kada se govori o IKEA efektu u kulinarstvu spominje se priča iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Tvrtka General Mills tražila je način kako povećati prodaju svojih instant-smjesa za kolače pa se za pomoć obratila Ernestu Dichteru, psihologu koji je primjenjivao Freudove principe u marketingu.

Njegov je zaključak bio da se domaćice osjećaju krivima jer smjese koje zahtijevaju samo dodavanje vode previše pojednostavljuju posao. Međutim, ako je recept zahtijevao dodavanje svježeg jajeta, osjećale su se kao da zaista sudjeluju u pripremi, samo uz nekoliko koraka manje.

Iako je ova anegdota slikovita, ona ne otkriva cijelu priču. Poput mnogih Freudovih tumačenja, možda je izgrađena na zrnu istine, ali činjenica je da svježa jaja doista čine kolače boljima, a instant-smjese i danas su popularne.

Ipak, priča dobro ilustrira poantu: nije isti osjećaj zadovoljstva kada smjesu samo pomiješate s vodom i ispečete u mikrovalnoj pećnici, u usporedbi s pripremom kolača uz dodatak nekoliko svježih sastojaka. Drugi pristup ostavlja prostor za ponos zbog konačnog proizvoda, pogotovo ako se gotove smjese dodatno obogate.

Kako iskoristiti IKEA efekt za bolji obrok

Sad kad razumijemo kako IKEA efekt funkcionira u kuhinji, možemo ga početi koristiti u svoju korist. Primjerice, ako vam na večeru dolazi netko poseban, možda mislite da je najbolje sve pripremiti unaprijed kako bi gost samo sjeo i jeo. Iako to zvuči lijepo, istina je da će vaš gost vjerojatno više uživati u obroku ako ga uključite u pripremu, čak i ako se radi samo o sjeckanju povrća ili začinjavanju salate.

Drugo područje u kojem ovaj princip može biti koristan jest poticanje djece da jedu. Studija iz 2014. godine, objavljena u časopisu Appetite, pokazala je da uključivanje djece u proces kuhanja može značajno povećati količinu hrane koju pojedu - ukupno oko 25% više kalorija, a čak 75% više salate.

Iako nisu svi eksperimenti pokazali tako izražene rezultate, svakako vrijedi pokušati, pod uvjetom da su djeca dovoljno stara. Naime, IKEA efekt se ne javlja prije pete godine života. Prije te dobi djeca još ne pridaju toliku vrijednost vlastitim kreacijama, pa ovaj trik neće imati velikog učinka.