Stan od 63 kvadrata u Zagrebu za 350.000 eura. "Nažalost, to je nova realnost"
CIJENE nekretnina posljednjih godina neprestano rastu i zasad nema naznaka da će se taj trend preokrenuti. Primjer stana od 63 četvorna metra na zagrebačkom Borongaju, u zgradi izgrađenoj prije osam godina, dobro ilustrira stanje na tržištu, piše RTL Danas. Za njega se traži 335 tisuća eura, a cijena s parkirališnim mjestom raste na 350 tisuća eura.
Agentica za nekretnine Jelena Ivančić smatra da je takva cijena blizu nove realnosti. "Pratimo ovu situaciju od 2018., kada je zgrada sagrađena. Investitor je tada stanove prodavao po cijeni od 2000 eura po četvornom metru. To je bila cijena koju su kupci plaćali prilikom sklapanja ugovora", rekla je Ivančić.
Nakon toga uslijedili su pandemija koronavirusa i dva potresa, a cijene nekretnina počele su snažno rasti. "Nakon pandemije i dva potresa cijene su značajno porasle. Tijekom 2021. i 2023. godine u istoj smo zgradi kao agencija realizirali prodaje po cijenama od 4000 i 4100 eura po četvornom metru", objasnila je.
Iako se tada govorilo o mogućem padu cijena, dogodilo se suprotno. "Već se tada govorilo o cjenovnom balonu koji samo što nije puknuo i o tome da su cijene dosegnule vrhunac. Međutim, već sljedeće godine postizali smo cijenu od 4400 eura po četvornom metru. Danas, 2026. godine, u ovoj zgradi ne možete naći stan ispod 5000 eura po kvadratu. Konkretno, ovaj stan oglašen je za 5300 eura po kvadratu, što je blizu realne cijene", kaže Ivančić.
Tko kupuje stanove po takvim cijenama?
Iako su cijene za mnoge nedostižne, kupaca i dalje ima. Ivančić navodi da su, prema njezinom iskustvu, najčešći kupci mladi koji rješavaju stambeno pitanje.
"Državni zavod za statistiku sigurno ima točnije podatke, ali iz mog iskustva s terena mogu reći da su najčešći kupci ovakvih nekretnina mlade obitelji koje kupuju svoj prvi dom. Obično imaju 10 posto vlastitih sredstava, a ostatak financiraju bankovnim kreditom", rekla je.
Pad prometa ne osjeća se u Zagrebu
Podaci za cijelu Hrvatsku pokazuju pad prometa nekretninama, no situacija nije ista u svim segmentima tržišta. "Ako gledamo cijelu Hrvatsku i sve vrste nekretnina - poslovne prostore, poljoprivredna zemljišta, vile na moru i ostalo - tada bilježimo pad prometa. No o takvom padu ne možemo govoriti u Zagrebu, pogotovo za kvalitetne stanove na atraktivnim lokacijama unutar tramvajske zone, kakav je i ovaj", objasnila je Ivančić.
Dodaje da potražnju za atraktivnim stanovima u Zagrebu potvrđuje i to što je njezina agencija baš jutros imala licitaciju za jedan stan u tramvajskoj zoni. "Na tom dijelu tržišta pad se doista ne osjeća", poručila je.
Koliko se može pregovarati o cijeni?
Razlika između oglašene i konačne prodajne cijene ovisi o tome radi li se o novogradnji ili starijoj nekretnini. "Kod novogradnje, kada prodaje investitor, odstupanja su minimalna. S investitorom možete pregovarati o nižoj cijeni ovisno o tome koliko rano isplatite nekretninu, odnosno prije nego što zgrada bude dovršena", objasnila je.
Kod stanova koje prodaju privatni vlasnici prostor za pregovore je nešto veći. "Kada je riječ o rabljenim nekretninama koje prodaju privatni vlasnici, nema velikih odstupanja o kojima se često priča. Postoji razlika između prve i zadnje oglašene cijene, a od te zadnje cijene odstupanje može biti do desetak posto. Za neke iznimno atraktivne stanove postigne se i viša cijena od tražene", zaključila je Ivančić.