Hrana koja se lako probavlja može pomoći u ublažavanju probavnih smetnji jer je obično siromašna vlaknima i mastima, što je čini nježnijom za želudac. Primjerice, kuhanje povrća i odabir mekanih proteina mogu olakšati njihovu probavu, dok bi osobe s blažim želučanim tegobama ili mučninom trebale izbjegavati voće i povrće bogato vlaknima. Portal Health izdvojio je 5 skupina namirnica koje su lako probavljive - evo koje su to.
Proizvodi od bijelog brašna
Iako je povećan unos vlakana općenito koristan, kod probavnih smetnji preporučuje se odabir namirnica s manjim udjelom vlakana. Vlakna su vrsta ugljikohidrata koju tijelo ne može razgraditi, pa prolaze kroz probavni sustav nepromijenjena.
Hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, može povećati količinu neprobavljene hrane i ubrzati rad crijeva, što može pogoršati simptome poput nadutosti i proljeva. Proizvodi od rafiniranih žitarica kao što su bijela riža, bijeli kruh i bijela tjestenina imaju znatno manje vlakana. Privremeni prelazak na takve namirnice može odmoriti crijeva tijekom probavnih tegoba.
Oguljeno, konzervirano ili kuhano voće
Svježe voće, osobito s korom i sjemenkama, može biti teško probavljivo zbog visokog udjela vlakana. Većina vlakana u voću nalazi se upravo u kori i sjemenkama - primjerice, maline su zbog svojih sjemenki među voćem s najviše vlakana. Ako imate probavne smetnje poput mučnine ili proljeva, korisno je birati voće s nižim udjelom vlakana, kao što su zrele banane ili dinja.
Također se preporučuje guljenje kore s jabuka i krušaka. Mekše voće, poput kuhanih šljiva ili breskvi iz konzerve, također je dobar izbor. Prilikom kupnje konzerviranog voća, birajte ono pakirano u vodi, a ne u sirupu, kako biste izbjegli dodani šećer.
Dobro kuhano povrće
Sirovo povrće, slično kao i svježe voće, teže je probavljivo od kuhanog. Kuhanjem stanične stijenke biljaka omekšavaju, a njihovi sastojci, poput škroba, postaju dostupniji probavnim enzimima u tijelu. Zbog toga je kuhano povrće nježnije za probavni sustav. U lako probavljivo povrće ubrajaju se dobro kuhane tikvice i bundeve bez sjemenki, špinat, krumpir bez kore, mahune, cikla i mrkva.
Mekani proteini
Iako proteini životinjskog podrijetla ne sadrže vlakna, mogu biti teško probavljivi ako su tvrdi, žilavi ili bogati mastima. Birajte mekane proteine koji se lako žvaču i imaju nizak do umjeren udio masti, poput kajgane i nemasnog mljevenog mesa.
Proteini biljnog podrijetla, kao što su glatki maslaci od orašastih plodova i mekani tofu pripremljen kao kajgana, hranjive su i općenito dobro podnošljive opcije.
Što je s mliječnim proizvodima?
Kada je riječ o mliječnim proizvodima i probavi, odgovor ovisi o pojedincu. Ako patite i od blage intolerancije na laktozu, konzumacija mliječnih proizvoda može pogoršati probavne tegobe. S druge strane, nekim ljudima mogu koristiti probiotici iz fermentiranih mliječnih proizvoda poput jogurta ili kefira.
Osim toga, ove namirnice bogate proteinima mekane su i lako se gutaju. Ako podnosite mliječne proizvode, tijekom probavnih smetnji birajte one s niskim udjelom masti, jer su lakše probavljivi od punomasnih.
Koje je namirnice najteže probaviti?
Koje će namirnice biti teško probavljive ovisi o uzroku vaših simptoma. Primjerice, čaj od metvice može stvarati probleme osobama s GERB-om, ali biti koristan kod blagih želučanih tegoba ili mučnine. Neće sve namirnice s popisa nužno pogoršati vaše simptome; podnošljivost je individualna.
Uobičajeno teško probavljiva hrana može uključivati povrće bogato vlaknima ili sirovo povrće poput brokule, cvjetače, artičoka, češnjaka i luka. Problemi se mogu javiti i s namirnicama koje imaju žilava vlakna, debele stabljike, kore i sjemenke, kao što su raštika, šparoge i nar.
Tu su i mahunarke poput graha, slanutka i leće, cijeli orašasti plodovi i sjemenke, kokice, kisela hrana poput agruma i proizvoda na bazi rajčice, začinjena hrana, alkohol te pića s kofeinom poput kave i crnog čaja. Također, teško se probavljaju masna i pržena hrana, prerađeno meso poput kobasica i hrenovki, sušeno meso te suho voće i umjetni zaslađivači.