OSTACI obroka praktično su rješenje za mnoge tijekom radnog tjedna, no često je teško procijeniti jesu li i dalje sigurni za jelo. Najveća je pogreška osloniti se samo na izgled i miris, jer mnogi mikroorganizmi koji uzrokuju bolesti uopće ne mijenjaju svojstva hrane.

Trovanje hranom može imati ozbiljne posljedice, a ne samo prolazne probavne tegobe. Koliko ovaj problem može biti ozbiljan, pokazuju podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), prema kojima bolesti uzrokovane hranom u SAD-u svake godine dovode do oko 128.000 hospitalizacija i 3.000 smrtnih slučajeva.

Znanstvenici upozoravaju na znakove na koje treba obratiti pozornost te savjetuju kako pravilno čuvati i skladištiti hranu, piše EatingWell.

Razlika između sigurnosti i kvalitete hrane

"Pojmovi sigurnosti i kvalitete hrane nisu isto. Sigurnost se odnosi na opasnosti koje mogu izazvati bolest, što uključuje mikrobiološke, fizičke, kemijske i alergene rizike.

Kvaliteta, s druge strane, opisuje senzorska svojstva hrane poput izgleda, mirisa, okusa i teksture", objašnjava dr. Vanessa Coffman. Organizmi zbog kojih hrana izgleda ili miriše pokvareno nisu nužno isti oni koji mogu izazvati bolest.

"Većina patogenih bakterija, virusa i parazita ne uzrokuje promjene u mirisu, okusu ili izgledu hrane koje bismo mogli primijetiti. Zato hrana može izgledati svježe i privlačno, a istodobno sadržavati dovoljno štetnih patogena da izazove bolest", kaže Coffman. To znači da je važno zapamtiti sljedeće: ako ostaci hrane imaju neugodan miris ili izgled, bacite ih.

Ipak, hrana koja izgleda i miriše dobro nije automatski sigurna za konzumaciju. Kod ostataka su trajanje čuvanja i način rukovanja jednako važni kao i sam izgled. Ipak, postoji nekoliko znakova koji mogu upozoriti da se hrana pokvarila i da je nije sigurno jesti.

Čudan ili kiselkast miris

Neobičan miris jedan je od najpouzdanijih znakova kvarenja. "Ako ostaci hrane imaju čudan ili kiselkast miris, to je znak da bakterije ili plijesan razgrađuju namirnice. Konzumacija takve hrane može uzrokovati bolove u trbuhu ili trovanje", kaže Krizella Pascua.

Ti mirisi nastaju kada mikroorganizmi razgrađuju proteine, masti i ugljikohidrate. Ako primijetite bilo kakav neobičan miris čim otvorite posudu, sadržaj treba baciti.

Sluzava ili ljepljiva tekstura

Sluzava tekstura može biti znak da su se na površini hrane namnožili mikrobi, što se često događa s mesom, ribom ili narescima. "Ako je tekstura sluzava ili ljepljiva, mikrobi su se namnožili na površini i hranu trebate baciti. Njezina konzumacija može dovesti do proljeva, povraćanja ili povišene temperature", navodi Pascua.

Vidljivi tragovi plijesni

Plijesan je očit znak kvarenja, ali rizik se proteže i izvan onoga što je vidljivo. "Neke vrste plijesni proizvode toksine koji mogu oštetiti jetru ili imunološki sustav", upozorava Pascua. Zato najčešće nije dovoljno samo odrezati pljesnivi dio, jer plijesan ima mikroskopske korijene koji prodiru duboko u hranu, osobito mekanu. Najsigurnije je baciti cijelu namirnicu.

Neobična boja

Neočekivane promjene boje mogu signalizirati da hrana više nije za upotrebu. "Ako boja izgleda neobično, to često ukazuje na mikrobne ili kemijske promjene. Konzumacija takve hrane može vas izložiti štetnim patogenima", kaže Pascua. Do promjena dolazi zbog oksidacije, djelovanja enzima ili rasta mikroba.

Napuhnuta posuda ili pjena u hrani

Napuhnuta posuda ili pojava pjene i mjehurića pokazuju da mikroorganizmi proizvode plinove. "Ako hrana pjeni, stvara mjehuriće ili je posuda napuhnuta, to znači da mikrobi unutra proizvode plin. To može uzrokovati ozbiljne infekcije poput salmonele ili E. coli", objašnjava Pascua. Takve su promjene posebno zabrinjavajuće u zatvorenim posudama.

Savjeti za sigurno čuvanje ostataka

Pravilno čuvanje hrane važno je jer štetne patogene često nije moguće vidjeti, namirisati ili okusiti. Ostatke stavite u hladnjak unutar dva sata od pripreme, odnosno jednog sata ako je temperatura viša od 32 °C. "Bakterije se najbrže razmnožavaju u 'opasnoj zoni', na temperaturama između 4 °C i 60 °C. Brzo hlađenje sprječava njihov rast", kaže Pascua.

Hranu čuvajte u čistim, zatvorenim posudama, a hladnjak držite na 4 °C ili nižoj temperaturi. Posude označite datumom pripreme kako biste pratili koliko dugo čuvate ostatke.

Pri podgrijavanju hrana treba dosegnuti 74 °C. "Podgrijavanjem na tu temperaturu uništava se većina bakterija koje su se mogle razviti tijekom čuvanja", kaže Pascua. Sirovo meso, perad i plodove mora držite odvojeno od gotove hrane kako biste spriječili prijenos patogena, savjetuje Coffman.

Ne riskirajte

Vaša osjetila mogu pomoći u prepoznavanju očito pokvarene hrane, ali ne mogu potvrditi je li ona sigurna od štetnih patogena. Kiselkast miris, sluzavost, plijesan, promjena boje ili napuhnuta posuda jasni su znakovi da hranu treba baciti.

Ipak, i hrana koja izgleda i miriše normalno može biti opasna. Najbolja zaštita je pravilno rukovanje: brzo hlađenje, čuvanje na temperaturi ispod 4°C, poštivanje rokova i temeljito podgrijavanje. Ako niste sigurni je li hrana ispravna, uvijek je sigurnije baciti je.