Sadržaj nastao u suradnji s: Krka-Farma

ČAK 619 milijuna ljudi diljem svijeta pati od križobolje. To je gotovo deset posto svjetske populacije. Sugerira se da će do 2050. godine taj broj dosegnuti čak 843 milijuna. Informacije su to iz studije Globalnog tereta bolesti (GBD), nezavisne svjetske organizacije koja se bavi istraživanjem zdravlja.

Ova statistika ne iznenađuje jer većina radnih mjesta danas zahtijeva sate provedene za stolom. Nakon posla najčešće se nastavlja kućna sjedilačka rutina, koja uključuje sjedenje ispred računala ili televizora.

Svjetske statistike ne idu u prilog

Bolovi u leđima postali su neizbježan pratitelj suvremenog čovjeka. Bez obzira na dob, spol ili profesiju, mnogi se suočavaju s ovim neugodnim stanjem koje utječe na kvalitetu života. Bolovi u leđima su među najraširenijima u svijetu modernog čovjeka, a posljedica su stila života. To pokazuju i sve češći naslovi u medijima koji ove bolove nazivaju svojevrsnom epidemijom modernog doba.

Naime, prema istraživanjima, tijekom pandemije covida-19 povećao se broj ljudi koji pate od križobolje kao i intenzitet bolova u leđima. Dijelom je to zbog neaktivnosti koju su uvjetovali karantena i dugotrajan rad od kuće u neadektavnim uvjetima, kao što je to neprilagođena visina stola i stolice ili loša postura tijela tijekom rada.

Križobolja može biti uzrokovana i dugotrajnim sjedenjem s premalo fizilčke aktivnosti. Leđa nisu prirodno prilagođena dugotrajnom sjedenju, posebno ako ne održavamo pravilnu posturu. Pogrbljenost, nagnuta zdjelica i napeti mišići postaju svakodnevica, a to uzrokuje bolove u leđima.

To pokazuju i nepopularne statistike kad je u pitanju ova bol. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 80 posto svjetske populacije doživljava bolove u leđima tijekom svog života i oni su najčešći uzrok nepokretnosti. U Hrvatskoj, prema informacijama nacionalnih tijela, bolovi u leđima spadaju među deset najčešćih razloga zbog kojih ljudi idu liječniku.

Dio krivnje je i u evoluciji

No bolovi u leđima nisu samo posljedica loše posture tijela. Postoje i drugi čimbenici koji pridonose ovom globalnom problemu, kao što je nedostatak tjelesne aktivnosti. Da bismo to razumjeli, trebalo bi se vratiti na početak evolucije.

Ukratko, naša su tijela evoluirala da budu u pokretu, a cjelodnevno sjedenje protivi se tom prirodnom nagonu. To tvrdi i Jeremy DeSilva, poznati paleoantropolog sa Sveučilišta Darmouth u SAD-u, koji se bavi proučavanjem evolucije kretanja prvih hominida i čovjeka.

DeSilva tvrdi da su naši preci sisavci trčali na četiri noge desecima milijuna godina, što je potvrdio i za portal Live Science. Naime, kad se kreću na četiri noge, sisavci imaju vodoravnu kralježnicu koja djeluje kao viseći most i drži torzo. Evolucijom se to kod čovjeka gubi. Kralježnica tako postaje okomita.

Međutim, to dolazi s posljedicama jer su danas ljudi jedini sisavci za koje znamo da kako stare mogu dobiti spontane prijelome kralježaka jer svaki nosi težinu sljedećeg kralješka.

Nedostatak tjelesne aktivnosti

U suvremenom dobu, dakle, nedostatak tjelesne aktivnosti slabi mišiće leđa i trbuha, što čini leđa podložnima ozljedama i bolovima. U tome ne pomažu ni statistike kad je u pitanju pretilost. Višak tjelesne težine stavlja dodatan pritisak na kralježnicu i zglobove povećavajući rizik od bolova u leđima.

S ovim problemom u Hrvatskoj se, prema Eurostatovim posljednjim statistikama, susreću čak dvije trećine stanovnika. Pretilost je rastući problem koji povećava rizik i od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije i ima raspon utjecaja na psihološke probleme. Uz Maltu, Hrvatska je prema statistikama pretilosti druga najgora država u EU sa 65 posto pretilih ljudi. Prosjek EU pokazuje da 52.7 posto odrasle populacije ima prekomjernu težinu, što je gotovo 13 posto manje nego na lokalnoj, Hrvatskoj, razini.

Kako bi se smanjila epidemija križobolje, važno je educirati ljude o preventivnim mjerama te osigurati i motivirati ih na vježbanje kako bi ojačali muskulaturu leđa. Budući da je bol reakcija organizma na bolest ili ozljedu, ona ima određenu ulogu. Prema istraživanjima Ipsosa, čak 80 posto ljudi čeka da bol napreduje do nepodnošljivosti pa tek onda poseže za rješenjima.

Jedan od efikasnih načina ublažavanja bolova u leđima je analgetik Nalgesin 275 mg u obliku filmom obloženih tableta.

Nalgesin ima brz i dugotrajan učinak kod različitih oblika blagih i umjerenih boli. Pripada nesteroidnim protuupalnim lijekovima te sprječava stvaranje prostaglandina, odnosno molekula koje su uključene u procese u stanici koje razvijaju bolove i upale.

Njegova prednost je to što sadrži djelatnu tvar naproksennatrij. On se brzo otapa i osigurava brz početak djelovanja već u 15 minuta s učinkom i do 12 sati. To omogućuje jednostavnu primjenu lijeka i brzo ublažavanje boli što i većina bolesnika očekuje.

Prije primjene Nalgesina obratite svom liječniku ili ljekarniku za savjet.

Širenje svjesnosti i prevencija

Jedan od ključnih načina za prevenciju bolova u leđima je i širenje znanja o pravilnoj posturi tijekom sjedenja te u konačnici pravilno sjedenje. Ergonomski dizajnirani uredski stolovi i stolice mogu pomoći u održavanju ispravne pozicije tijela. Sugerira se da stopala budu punom površinom položena na pod. Između stražnje strane koljena i ruba stolice treba biti prostora za stisnutu šaku.

Nadalje, i noge i ruke trebaju biti savijene pod kutem od 90 stupnjeva, a stol treba biti viši tek 2 do 3 centimetra od lakta. Ključno je da su ramena opuštena. Savjetuje se i ustajanje svakih sat vremena, bilo da je u pitanju šetnja ili neka vježba istezanja.

Dodatno, redovita tjelesna aktivnost također je od vitalne važnosti te je treba prilagoditi sposobnostima i zdravstvenom stanju. Prije početka vježbanja potrebno se savjetovati s izabranim liječnikom obiteljske medicine ili voditeljem tjelesne aktivnosti.

Prema sugestijama HZJZ-a, za populaciju odraslih u dobi od 18 do 64 godine preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost. Dakle, pet dana u tjednu u trajanju 30 do 60 minuta (150 do 300 minuta tjedno) ili vježbe pojačanog (snažnog) intenziteta u trajanju od najmanje 25 do 50 minuta, i to tri dana u tjednu (75 do 150 minuta tjedno).

Vježbe koje oblikuju mišiće i pojačavaju mišićnu snagu trebale bi se provoditi 2 do 3 puta tjedno ili u kombinaciji s aerobnim vježbama. Naime, bilo koji oblik tjelesne aktivnosti u odrasloj dobi je bolji od sjedilačkog načina života. Potrebno je pronaći najbolji omjer vježbanja i odmaranja između pokreta.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Krka-Farma u skladu s najvišim profesionalnim standardima.