SILVANO HRELJA, zastupnik HSU-a, danas je svojom rukom u saboru pomogao HDZ-u za izglasavanje rebalansa proračuna. Učinio je to iako njegova ruka nije bila presudna.
Bio je 77. ruka Plenkovićeve slabe većine u saboru. U najnoviji saziv sabora ušao je u koaliciji sa SDP-om.
Plenković: Hrelja nije žetončić. To što se predomislio nije specifičnost Hrvatske
Premijer ga je odmah krenuo braniti, objašnjavajući da Hrelja nije žetončić.
"On nije žetončić, to je sramotno tako govoriti! Svatko tko je dobio mandat može raspolagati njime kako želi. Mi smo dogovorili protokol, suradnja će trajati cijeli mandat. Shvatili smo da se naši stavovi podudaraju kad je riječ o pravima umirovljenika. Njegove ideje i naša nacionalna strategija u potpunosti konvergiraju", rekao je šef HDZ-a i premijer države.
Novinari su pitali Plenkovića je li ovo prevara birača.
"Nije, Hrelja ima svoj klub. To što se on predomislio nije specifičnost Hrvatske, to se događa i u drugim zemljama", rekao je Plenković.
Hrelja je, pak, u sabor ušao u potpuno drugoj kombinaciji - u koaliciji sa SDP-om. Cijela ironija Hreljinog poteza leži u činjenici da je Plenković za rebalans proračuna već imao dovoljno ruku, pomogla mu je Čačićeva zastupnica Natalija Martinčević. No, Hrelja se ipak priključio većini.
Tko je točno Silvano Hrelja?
Silvano Hrelja nije nepoznata ličnost u hrvatskoj javnosti. Iako većinu vremena nebitan i neprimjetan, Hrelja je jedan od onih političara koji se godinama provlači kroz saborske klupe uz pomoć koalicija. U njegovom slučaju najčešća je ona sa SDP-om.
Rođen je 14. ožujka 1958. godine u Hreljinima (Žminj - Hrvatska). Završio je srednju elektrotehničku školu - jake struje te Višu tehničku školu za sigurnost pri radu i zaštitu od požara, u Zagrebu (VŠS - inženjer sigurnosti pri radu i zaštite od požara).
Po završetku školovanja zaposlio se u Uljaniku u Puli, kao inženjer sigurnosti i u službi zaštite na radu.
Potom se aktivira u Sindikatu metalaca Hrvatske te postaje glavni povjerenik sindikata u Uljaniku, a zatim regionalni i županijski povjerenik SMH-a za Istru.
2003. na parlamentarnim izborima postaje saborski zastupnik HSU-a i potpredsjednik Stranke te predsjednik Županijske organizacije HSU-a Istarske županije. Na parlamentarnim izborima 2007. ponovno je izabran u sabor, a u saboru je i danas.
Na 7. Skupštini HSU-a 14. ožujka 2008. izabran je za predsjednika stranke. Tada je imao 50 godina.
Na 11. redovitoj i izbornoj skupštini 6. svibnja 2016. ponovno je izabran za predsjednika HSU-a.
Nije znao odakle stižu porezi
Višegodišnji šef Stranke umirovljenika u više navrata proslavio se svojim krajnje neobičnim izjavama u eteru. Tako je krajem 2017. godine pokazao elementarno nepoznavanje ne samo ekonomije nego i čiste logike.
U studenom te godine u HRT-ovoj emisiji Otvoreno pričalo se o mirovinama, a gost je bio i Hrelja, što je logičan izbor s obzirom na to da on, premda relativno mlad, već godinama kao šef Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) zastupa umirovljenike u saboru.
Pitao je tada demograf Stjepan Šterc Hrelju što će se u Hrvatskoj dogoditi ako 500 tisuća ljudi koji rade i održavaju mirovinski sustav napusti državu. Hrelja je ponudio dva odgovora.
"Pa ostvarit će mirovinu u Njemačkoj. Tamo ima milijun otvorenih radnih mjesta", kazao je gotovo posprdno.
Šterc se nije dao.
"Ajmo polako, ako projekcija kaže da će u sljedećih deset godina Hrvatsku napustiti 500 tisuća koji uplaćuju iz svojih plaća u taj sustav, što ćemo?" nastavio je...
"Ostalo će morati nadomjestiti država kao dug tim građanima koji su godinama ostvarivali svoje pravo", odgovorio je Hrelja na što ga je Šterc pitao: "Otkud?"
"Pa iz poreznih prihoda, ljudi! Zato postoji država. Iz poreznih prihoda, za to služi država. Ovo je socijalna država, nije liberalna država", ispalio je Hrelja.
O poslodavcima misli da su zlo, smatra da su radnici u Hrvatskoj roblje
Podsjetit ćemo na još malo Hreljinih izjava o ekonomiji, radnicima, plaćama i porezu. Naime, šef HSU-a smatra da su poslodavci zlo koje izrabljuje radnike. Štoviše, Hrelja to misli za većinu poslodavaca te smatra da su radnici u Hrvatskoj roblje.
"Ja se zalažem za jednu drugu varijantu. A to je da poslodavci, kad većina njih toliko izrabljuju radnike i dovode ih do robovlasničke pozicije, odnosno do pozicije roba, bilo bi u redu da oni podignu dva do tri posto izdvajanja u mirovinski stup i da vode brigu o budućnosti onih na kojima grade svoj profit", kaže Hrelja.
Hrelja je protiv toga da zaposleni umjesto neto iznosa primaju bruto pa sami odlučuju kako će ulagati svoj novac.
"A joj, to bi bilo dobro za ozbiljne pojedince, ali većina se tako ne bi ponašala. Odgovornost o promišljanju se počinje učiti od malih nogu, a mi smo jedan dio života, barem starije generacije, živjeli u sustavu u kojem je netko drugi razmišljao o našoj budućnosti i onome što nam treba", rekao je Hrelja za Radio 101 2017. godine.
Danas je pomogao HDZ-u, iako to nije morao. Učinio je to i 2017. godine
Danas je pomogao HDZ-u, iako to nije morao, pri izglasavanju rebalansa proračuna, ali to mu nije prvi put da pomaže stranci osuđenoj za organizirani kriminal.
To je učinio i krajem studenog 2017. godine. HSU je tada bio u oporbi, a Hrelja je potvrdio da je bio među zastupnicima koji su glasali za državni proračun za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020.
Zbog toga glasa riješit će se jedan od umirovljeničkih problema, objasnio je Hrelja tada Hini, podsjetivši kako je umirovljenička populacija u godinama kad ne može čekati.
"Tu smo da rješavamo probleme, a ne da pametujemo", rekao je Hrelja, napominjući kako HSU aktualnoj vladi od početka nudi projektnu suradnju, ali ne želi prihvatiti koaliciju.
Podržao HDZ-ov proračun, zauzvrat mu trebali pogurati zakon težak 40 milijuna eura
Zašto je Hrelja tada podržao HDZ-ov proračun? Pa jer su mu zauzvrat obećali poduprijeti njegov zakon kojim bi država na sebe preuzela isplatu mirovina iz propale tvrtke Royal međugeneracijska solidarnost.
Preko Royala je 250 tvrtki za nešto manje od četiri tisuće radnika dokupilo staž i tako ih poslalo u prijevremenu mirovinu.
Umjesto da otpremnine uzmu odjednom i da tvrtke na to plate porez, pristali su da se taj novac isplati Royalu, koji je imao povlašteni porezni status.
Royal je tako trebao umirovljenima isplaćivati razliku do pune mirovine jer im je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao umanjene iznose, odnosno kažnjavao ih što su ranije otišli u mirovinu. Međutim, cijela se shema srušila 2014. godine kada su prestale pristizati nove otpremnine. Royal je umirovljenicima prestao isplaćivati mirovine i pokrenuta je predstečajna nagodba.
Milanovićeva vlada nije pristala na taj Hreljin zahtjev. Tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić tome se žestoko usprotivio.
"Nisam htio preuzeti obavezu od 40 milijuna eura, koliko iznosi rupa u Royalu, dok se ne dozna gdje je nestao novac. Što je još gore, ni jedan od tih umirovljenika nema ugovor s Royalom, nego samo pismo namjere da će im se isplaćivati novac svaki mjesec. Država s tim nije imala nikakve veze, a trebala bi snositi posljedice. Štoviše, najveći dio Royalovih umirovljenika došao je iz državnih tvrtki, koje su po umirovljeniku prosječno uplatile oko 200 tisuća kuna", rekao je Mirando Mrsić tada za Index.
Hrelja tada nije znao koliko iznose Royalovi dugovi, ali je inzistirao na tome da će se i to saznati kada zakon stupi na snagu.
"Zakon bi se trebao operacionalizirati do proljeća i tada ćemo znati kolike su obaveze. Dugovi umirovljenicima se neće isplatiti odjednom, nego na rate, a procjenjujem da će godišnje trebati između 13 i 15 milijuna kuna za nastavak isplate. Taj iznos će se smanjivati jer biologija, nažalost, čini svoje", objasnio je Silvano Hrelja svoje zalaganje za donošenje zakona. Za odbijenicu koju je bio dobio od Milanovićeve vlade je rekao da su to rane koje mu još nisu zacijelile.
Plenkoviću 2019. prijetio dovesti autobuse umirovljenika pred njegov prozor
Hrelja je proteklih godina često i kritizirao HDZ, kada je trebalo zastupati prava umirovljenika. Tako je 2019. godine prijetio velikim prosvjedom kada je skupljao potpise protiv poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja i povećanja cenzusa.
Prijetio je dovesti autobuse umirovljenika pod prozore premijera Plenkovića ako ga vlada odbije.
Što piše u Hreljinoj imovinskoj kartici? Dvije kuće, oranica, dionice...
Za kraj, prošli smo Hreljinu imovinsku karticu. Stanje izgleda ovako:
Hrelja mjesečno prima saborsku plaću u iznosu od 29.718.82 kune bruto, odnosno 16.826.56 kuna neto. Od ostalih prihoda, koji nisu specificirani, prima još 1500 kuna mjesečno.
Hrelja ima i dva kredita, jedan od 60 tisuća kuna, koji mjesečno otplaćuje 1700 kuna, te drugi od 74 tisuća kuna, koji mjesečno otplaćuje 2300 kuna.
Od nekretnina u imovinskoj kartici stoji da posjeduje kuću u Puli veliku 240 četvornih metara i vrijednu 1.5 milijuna kuna. Hrelja ima još jednu kuću te je njezin pedesetpostotni suvlasnik s trećim osobama. Riječ je o kući od 280 četvornih metara vrijednoj 1.2 milijuna kuna.
Vlasnik je i jedne oranice (njive) u Puli veličine 6052 četvorna metra, čija se vrijednost procjenjuje na 180 tisuća kuna. Hrelja je tu pedesetpostotni suvlasnik s trećim osobama.
Na koncu, ima i 15 dionica Uljanika.