NEDAVNA studija objavljena u časopisu PLOS Medicine otkrila je kako ljudi s predijabetesom mogu smanjiti rizik od smrti ili razvoja komplikacija.
Predijabetes, također poznat kao poremećena tolerancija glukoze, karakterizira se razinama šećera u krvi koje su više od normalnih, ali ne dovoljno visokima da bi se postavila dijagnoza dijabetesa tipa 2. Ovo stanje obično ima manje nuspojava i simptoma nego dijabetes te se često može preokrenuti značajnim promjenama u načinu života.
Revolucionarna studija koju je vodio Guangwei Li iz Kinesko-japanske bolnice prijateljstva otkrila je da se povećani rizik od smrti, invaliditeta i zdravstvenih komplikacija povezanih s dijagnozom dijabetesa tipa 2 može značajno smanjiti ako osobe s predijabetesom uspiju odgoditi dijagnozu za četiri godine. Istraživanje je analiziralo zdravlje 540 predijabetičara. Pokazalo se da je dio sudionika uspio odgoditi dijagnozu uz zdravu prehranu, redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola.
"Nisam iznenađen ovim nalazima. Potrebne su određene promjene kako bi se izbjegla dijagnoza dijabetesa", komentirao je nutricionist Mark Gilbert.
Najbolja prehrana za predijabetičare usmjerena je na stabilizaciju razine šećera u krvi, poboljšanje inzulinske osjetljivosti i održavanje zdrave tjelesne težine. Evo nekoliko ključnih preporuka za prehranu koja je prikladna za predijabetičare.
Niskoglikemijski ugljikohidrati: Birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom (GI) poput cjelovitih žitarica (zob, smeđa riža, kvinoja), povrća (posebno zelenog lisnatog povrća), voća (jabuke, kruške, bobičasto voće) i mahunarki. Izbjegavajte rafinirane ugljikohidrate i šećere, poput bijelog kruha, tjestenine, kolača i slatkiša.
Zdrave masti: Uključite zdrave masti u prehranu kao što su one iz avokada, orašastih plodova, sjemenki, maslinovog ulja i masne ribe (losos, sardine, skuša). Izbjegavajte trans masti i ograničite zasićene masti koje se nalaze u prerađenoj hrani i crvenom mesu.
Povećanje unosa vlakana: Jedite namirnice bogate vlaknima, poput cjelovitih žitarica, povrća, voća i mahunarki. Vlakna pomažu u održavanju stabilne razine šećera u krvi i mogu pomoći u kontroli apetita.
Proteini: Birajte izvore nemasnih proteina kao što su piletina, puretina, riba, mahunarke, tofu i niske masne mliječne proizvode. Proteini pomažu u održavanju mišićne mase i osjećaja sitosti.
Redoviti obroci: Jedite redovite, uravnotežene obroke i izbjegavajte preskakanje obroka. To pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Kontrola porcija: Obratite pažnju na veličine porcija kako biste spriječili prejedanje. Koristite manje tanjure i zdjelice kako biste lakše kontrolirali količinu hrane.
Hidratacija: Pijte puno vode i izbjegavajte zaslađene napitke, uključujući sokove i gazirane napitke.
Ograničenje unosa alkohola: Ako konzumirate alkohol, radite to umjereno. Previše alkohola može povećati razinu šećera u krvi.
Cjelokupni pristup: Usvojite cjelokupni pristup zdravom načinu života, uključujući redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i smanjenje stresa.
Konzultirajte se s nutricionistom ili zdravstvenim stručnjakom za prilagođeni plan prehrane koji će najbolje odgovarati vašim individualnim potrebama i zdravstvenom stanju.